Iako ne dobivaju ni približno toliko pažnje kao osjetnije prirodne nepogode poput uragana i poplava, ljetne vrućine u gradovima počele su stvarati jednako ozbiljne probleme kao zimski snjegovi i poledice.
Prije nekoliko godina svi su svjetski mediji izvijestili kako avioni iz Phoenixa u Arizoni nisu mogli poletjeti jer je temperatura bila narasla na 48 stupnjeva. Lani, usred pandemije covida, neki su gradovi morali prekidati testiranja jer je bilo prevruće da bi ljudi bez opasnosti čekali u redovima. U Londonu i Washingtonu D.C. topile su se tračnice metroa. U Zagrebu su prije nekoliko dana u gužvi za cijepljenje na Velesajmu ljudi kolabirali od vrućine.
Svakoga ljeta šefovi hitnih medicinskih službi upozoravaju na sve veći broj slučajeva toplotnih udara. Unatoč svemu, rizike ekstremnih vrućina vlasti uglavnom još ne shvaćaju ozbiljno, kao što uostalom uglavnom ne pokazuju da ozbiljno shvaćaju klimatske promjene. Znanstvenici, pak, ljetne vrućine nazivaju tihim ubojicama i upozoravaju da one godišnje izravno izazovu nekoliko tisuća smrtnih slučajeva.
A gradovi su “urbani otoci vrućine”, znatno topliji od drugih naselja zbog načina na koji su izgrađeni. S velikom koncetracijom zgrada i cesta gradovi naprosto nemaju kuda odvoditi toplinu, apsorbiraju je i isijavaju. Ljudi se u gradovima doslovno roštiljaju. U turističkim gradovima, prevelike vrućine odvraćaju turiste. Na plus 50 nema smisla izlaziti iz hotela.
Suočen s problemom sve ekstremnijih vrućina, Miami je odabrao proaktivni pristup. Prvi je grad na svijetu koji je imenovao pročelnika za vrućinu. Nedugo nakon njih, tu su funkciju ustanovili Atena i Freetown u Sijera Leoneu. U Ateni vrućine sve više ometaju turizam i stvaraju velike probleme u poljoprivredi, a Freetown zbog vrućina ima problema s požarima.
Prva pročelnica za vrućinu na svijetu postala je Jane Gilbert, koja je godinama radila u gradskim inicijativama za povećanje otpornosti na vrućine u Miamiju. Stručnjaci Miami, koji se trenutno suočava s puno akutnijim problemom izvlačenja poginulih ispod urušenog nebodera, smatraju pravim mjestom za pokretanje inicijative za upravljanje vrućinom u gradovima. Grad koji se godinama suočava s podizanjem razine mora, lani je srušio svoj temperaturni rekord, kad je u lipnju prosječna temperatura bila 37 stupnjeva, bio je to najvrući mjesec u povijesti grada. U Americi, upozoravaju znanstvenici, vrućine ubijaju više ljudi od bilo koje druge vremenske nepogode. Povećanje otpornosti na ekstremne klimatske uvjete, dodaju, presudno je želimo li nastaviti normalno živjeti s klimatskim promjenama.
U nekim njemačkim gradovima, lokalne vlasti već su prije nekoliko godina započele preinake koje bi trebale povećati otpornost na vrućinu, od bojanja posebnim bijelim bojama koje odbijaju sunčevu svjetlost i sprečavaju pregrijavanje zgrada, do zamjene asfalta malim zelenim zonama kroz koje višak topline može upiti tlo. Pročelnica za vrućine u Miamiju također je najavila slične metode, uz neke specifične poput dodatne sadnje stabala uz šetnice, stanice javnog prijevoza i biciklističke staze koja će stvarati hlad i snižavati temperature za stupanj do dva, poticanje većeg korištenja javnog prijevoza koji je klimatiziran, energetska obnova siromašnijih naselja i zakonske promjene koje će u gradnju novih objekata ugraditi zaštitu od vrućina.
Najveći dio posla pročelnice za vrućinu bit će koordinacija raznih gradskih službi i projekata protiv pregrijavanja, koji su postojali i dosad ali nisu dobivali dovoljno novca i nisu bili objedinjeni. Zbog uragana koji tamo nisu rijetkost, stanovnici Miamija izvježbani su za pripreme i postupanje u nepogodama, a Jane Gilbert najavila je da će tu svijest sada nastojati proširiti i na vrućine. Sve podatke i rješenja do kojih dođe tim pročelnice za vrućine, Miami želi dijeliti s drugim gradovima u Americi. Atena će biti testni grad za Europu, a Freetown za Afriku.
