Walter Isaacson, čovjek koji je napisao neke od najčitanijih knjiga na svijetu posvećene najgenijalnijim umovima, Einsteinovom i Jobsovom među ostalima, ovih dana promovira novu veliku biografiju, koja istražuje “tajne živote” Leonarda da Vincija. U intervjuima o toj knjizi, Isaacson se dotakao još jednog renesansnog genija, Michelangela Buonarrotija. Iako Leonardo nije postao slavan ni izbliza tako brzo kao Michelangelo, tvrdi Isaacson, obojica su dala puno veći intelektualni i znanstveni doprinos svom dobu, i našem uostalom, nego umjetnički. Što je tvrdnja koja se može lako prihvatiti kada je riječ o Da Vinciju, ali iznenađuje u našoj percepciji Michelangelova života. “Michelangelova najveća snaga, izvor njegova genija bila je njegova znatiželja,” rekao je Isaacson novinarima, “Zanimalo ga je doslovno sve što ga okružuje, od razloga zbog kojih voda teče preko tajni savršenog klesanja kamena do finesa o starenju ljudi.” Izlazak knjige “Tajni životi Leonarda Da Vincija” ponovno je na u medije doveo Leonarda i Michelangela. Pa se tako opet počeo dijeliti jedan poznati i vrlo zanimljiv dokument.
Najpotpunija i najbogatija arhiva dokumenata o Michelangelu čuva se u Firenci, u Casi Buonarroti. Među mnogim vrijednim zapisima nalazi se i Michelangelova lista za nabavu hrane iz ožujka 1518, iz koje se vidi što se početkom 16. stoljeća jelo u Firenci i kako je živio umjetnik. Kad je sastavljao listu, Michelangelo je kraj naziva namirnica crtao njihove male slike, jer mu je sluga bio nepismen pa je to bio jedini način da izbjegne nesporazume oko kupnje. Iz shopping lista vidi se da je prehrana Michelangelova doba mogla biti preteča današnjim restoranskim menijima. Na listi su “pani dua” (dvije štruce kruha), haringe, špinat, vino, inćuni i maneštra s komoračem. U razdoblju kad je sastavljao ovu listu, Michelangelo je živio vrlo dobro, aristokratskim stilom života. Dokument i pokazuje živopisne “first world” probleme tadašnje firentinske aristokracije, koja se morala dovijati kako da neškolovanim slugama prenese svoje sofisticirane prohtjeve. Odsustvo mesa na popisu ne znači da je Michelangelo bio vegetarijanac, jer nije, nego je lista sastavljana u vrijeme korizme koja je te godine završavala 4. travnja kada je padao Uskrs.
