Kampanje za zdraviju prehranu donijele su dramatične promjene na tržište snackova. Prema novom istraživanju The Power of Snacking koje je ovih dana objavio Nielsen, prodaja slanih i slatkih grickalica i energetskih pića, dosegla je najviše razine u povijesti. Nikad nismo jeli više čokoladica, slanih grickalica i sladoleda.
Snackovi koje se prodaju u širokoj distribuciji danas su tržište vrijedno više od 20 milijardi dolara. Kako se nakon svih silnih kampanja protiv šećera i loših masnoća, nakon svih mogućih food fadova koji promoviraju zdravu hranu, dogodilo da sve više želimo jesti slatko, slano i masno?
Prema Nielsenovim nalazima, dogodilo se iz dva glavna razloga: prvi su, samo naizgled paradoksalno, upravo kampanje za zdraviju prehranu, a drugi je naše opće potrošačko stanje pod utjecajem interneta i novih navika.
U istraživanju, grickalice se definiraju kao sve što jedemo između obroka da bi utažili glad ili zbog užitka. Tradicionalno, proizvođači su ih tretirali kao proizvode za impulzivnu kupnju. Nove navike donijele su ogromne promjene na tržište grickalica. Novi društveni trendovi, potreba za zdravijim životom i novi stil života natjerali su industriju da se prilagodi, ali pravu revoluciju napravila je nova generacija mladih kupaca, koji su nametnuli posve nova pravila, od prirodnih zdravih grickalica do nevjerojatne raznolikosti okusa i formata. Tako da s vremenom nismo izgubili naviku grickanja nego smo, naprotiv, najrazličitiju hranu počeli tretirati kao snackove.
Nielsen u istraživanju snackove dijele na dvije glavne kategorije: core snacks, tradicionalne grickalice poput čipsa, flipseva, keksa, kokica, kikirikija, čokoladica, gaziranih napitaka i vode. Druga kategorija su perimeter snacks, u koji spadaju drugi proizvodi koji se posebnim formatima ubacuju u navike vezane uz grickalice, poput müslija i sladoleda u monodozama, specijalnih jogurta ili mini pakiranja voća i povrća. Evo najzanimljivijih dijelova iz Nielsenovog istraživanja.
U svakoj drugoj košarici u supermarketu su snackovi. Impulzivno najviše kupujemo bezalkoholna pića, čipseve, flipseve i slatkiše. Iza njih su kokice, s duplo manje prometa.
Prodaja najbrže raste u kategoriji novih snackova, proizvoda koji imitiraju formu grickalica, poput proteinskih kuglica, malih pakiranja zdravih sladoleda, energetskih pločica i slično. Najvažniju ulogu u ovoj kategoriji imaju veliki brendovi kad izbacuju nove okuse i oblike proizvoda, i nišni brendovi koji izbacuju nove koncepte. Treći važan faktor u ovom rastu je sve veća popularnost robnih marki.
Više od 40 posto ispitanika u istraživanju reklo je da želi samo grickalice sa značajno smanjenim udjelom šećera i masnoća, da radije kupuju manje grickalice i da su spremni platiti više za zdraviji snack. Pokazalo se, međutim, da nisu svi kupci spremni na to da im proizvođači kontroliraju unos šećera. Naime, većina proizvođača pokušava odgovoriti na nove trendove manjim porcijama, što osigurava i manji unos šećera. Mlađa publika rado prihvaća tu metodu, dok je stariji kupci smatraju patronizirajućom. Oni su spremniji platiti više za zdraviji snack.
Trend premiumizacije snackova traje već neko vrijeme i možemo ga doslovno pratiti u supermarketima. Luksuznija, bolje dizajnirana pakiranja sladoleda, novi brendovi koji sugeriraju premium proizvode, naglašavanje kvalitetnijih, skupljih sastojaka, igranje na gourmet kartu, sve to spada u premiumizaciju. No, potrošači su s vremenom naučili lekcije i neće baš svaki dobro upakirani proizvod prihvatiti in plaćati kao premium. Njih 54 posto reklo je da premium proizvodima smatra samo one koji su napravljeni od vrhunskih sastojaka, djelovanje proizvoda priznaje 46 posto, dok njih 38 posto prihvaća bolji dizajn kao znak boljeg proizvoda. Najbolje rezultate da je premiumizacija boljih proizvoda robnih marki, što se najviše vidi u čokoladama, keksima i čipsevima. Inovativnost je ključni faktor.
Prema podacima iz istraživanja Nielsen je u izvještaju sastavio dominantni profil današnjeg kupca grickalica. To je kupac koji nema puno vremena i grickalice bira prema brendu i praktičnosti pakiranja. Glavni zahtjev je da se moraju jednostavno otvarati i jesti. Online shopping sve više diktira pravila na tržištu grickalica. Što znači da ljudi grickalice kupuju manje impulzivno, da planiraju kupnju i kupuju u većim količinama.
To je šansa za manje, inovativne proizvođače koji žele izbjeći posrednike i šansa za sve da stvaraju smislenija iskustva brenda i komunikaciju s publikom. Kupci su informiraniji nego ikad, i žele što više znati o proizvodima koje kupuju i ljudima koji ih proizvode. Brendovi su sve jasniji i dosljedniji u komunikaciji. I na kraju, ponovno, mlada publika kao najvažniji pokretač novih trendova. Mlađi kupci sve više jedu grickalice u društvu i izvan kuće, što je mnoge brendove inspiriralo na jaču personalizaciju proizvoda i teatralne promocije, posebno na društvenim mrežama.
