Carstvo Wari nastalo je oko 600 godina prije nove ere u srcu peruanskih Anda i kao politička tvorevina i kultura trajalo je oko 500 godina. Naslijedile su ih Inke. Prema novom istraživanju, pivo s halucinogenim tvarima iz sjemenki biljaka Wari su stotinama godina koristili za održavanje političke kontrole.
Prije pet godina, arheolozi su na nalazištu Quilcapampa u južnom Peruu pronašli tragove piva pojačanog psihodeličnim tvarima dobivenim iz lokalnog bilja. Sada imaju teoriju zašto je toliko pivskog tripa pronađeno na području kulture Wari.
Wari su koristili sjeme s drveta vilca (Anadenanthera colubrina) i kombinirali halucinogenu drogu s chichom, pivom napravljenim od stabla molle. To pivo se zatim služilo gostima na zajedničkim gozbama, radi učvršćivanja odnosa i održavanja političke kontrole Warija.
Istraživanje, objavljeno prošlog tjedna u časopisu Antiquity pokazalo je prve dokaze o korištenju sjemenu vilca na području carstva Wari, što arheolozima pomaže u razumijevanju razloga i načina korištenja psihodelika u različitim civilizacijama.
“Ovo je bila prekretnica u Andama u smislu politike i upotrebe halucinogena,” tvrdi autor istraživanja Matthew Biwer, gostujući docent arheologije na Dickinson koledžu u Pennsylvaniji. “Ovakva upotreba daje drugačiji kontekst halucinogenima u odnosu na one u prethodnim civilizacijama u kojima ih je smjela koristiti samo nekolicina odabranih, ili u kasnijem carstvu Inka koje je forsiralo masovnu konzumaciju piva ali na slavljima nije koristilo psihotropne tvari.” Arheolozi tek trebaju otkriti zašto se carstvo Wari urušilo, ali sve više znaju načinu života na njegovom području.
Carstvo Wari se protezalo od sjevernog Perua do krajnjeg juga u blizini čileanske granice i od obale do planinskih područja Anda i prvi je poznati slučaj propalog carstva u Južnoj Americi. Poznato je da su velike gozbe s pivom u carstvu Wari bile način političke kontrole, a sada se znaju i detalji o ulozi halucinogena u tome.
Wari su kuhali pivo u velikim količinama, botanički ostaci su dobro očuvani kao i keramika iz središta lokaliteta, što ukazuje da su se baš na Quilcapampi održavale gozbe, piše u objavljenoj studiji. Wari su, smatraju arheolozi, dodavali psihodelične biljke u pivo kako bi impresionirali goste na gozbama.
Budući da gosti nisu mogli uzvratiti jednako spektakularnim gostoprimstvom, upadali su u neku vrstu dužničkog odnosa i podređeni položaj. Kasnijim gozbama i masovnim drogiranjima ta su se prisilna savezništva učvršćivala, a čelnici carstva Wari dokazivali moć. U raznim fazama drevne andske politike u tu se svrhu koristilo pivo, ljamino meso, kukuruz, krumpir i druga hrana i piće, ali halucinogeni element dosad nije pronađen.
Ubacivanje vilce u pivo još je zanimljivije kad se uzme u obzir da je njeno korištenje dokazano najmanje 4000 godina u prošlost, ali se obično šmrkala ili pušila i bila je dostupna samo svećenstvu. Što ukazuje da su Wari stavljajući je u pivo i nudeći je masovno, praktički inovirali upotrebu vilce. Mikroklima u području gdje je halucinogeno sjeme korišteno u pivu presuha je za rast stabla vilca. Wari su sjeme za gozbe dovozili iz 500 kilometara udaljene regije Ayacucho gdje je nekad bila i njihova prijestolnica.
