Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) svake godine u ovo vrijeme objavljuje izvještaj o prehrambenim rizicima u Europi. Cijeli izvještaj besplatan je i dostupan na internetu. Agencija analizira zabilježene slučajeve trovanja ili pronalaske povišenih razina opasnih tvari u hrani u 22 članice EU, Švicarskoj i Norveškoj. EFSA surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i UN-ovom Organizacijom za hranu i poljoprivedu (FAO). Cilj je informirati potrošače i poticati preventivne politike. U 2015. je dakle izdvojeno 12 vrsta rizika povezanih s hranom na europskom području, od miktoksina do novih tipova bakterija. Evo koji su:
1. Francuska cikla
Slučajevi trovanja sirovom ciklom u Francuskoj od 2014. do 2015. Riječ je o više od 50 slučajeva uključujući cijelu jednu školu od 90 učenika u gradiću Colomniers kraj Toulousea
2. Engleske školjke
Rast bakterije Vibrio u vodi na sjeveru Europe (jedna vrsta te bakterije izaziva koleru) i prvi put je pronađen tetrodotoksin, jaki otrov iz riba napuhača u morskim školjkama u Velikoj Britaniji (kamenicama, kunjkama i dagnjama);
3. Belgijska svinjetina
U svinjetini i govedini u Belgiji je pronađen virus koji je izoliran i znanstvenici ga proučavaju. Vjeruju da je riječ o virusu koji je mogao izazvati neke opasne vrste gripe kod ljudi.
Talijanske žitarice
Rast količine mikotoksina u žitaricama u Italiji, posebno deoksinivalenola. Europska komisija naredila je detaljna istraživanja nakon što su nedozvoljene razine tog otrova pronađene u stočnoj hrani, posebno u hrani za svinje. Izvještaj se očekuje krajem ove godine. Ti toksini plijesni prirodno su prisutni u žitaricama a razina raste ako se one kontaminiraju u procesu branja, transporta i proizvodnje. Prema podacima FAO-a 25 posto svjetskih žitarica je kontaminirano. Trovanja mikotoksinima obično nemaju akutne simptome, ali mogu kroz godine i stalno unošenje utjecati na zdravlje.
Shiitake gljive
Dermatitis koj isu izazvale nedovoljno termički obrađene shiitake glijive u Francuskoj, slučajevi nisu još u postpunosti pripisani trovanju hranom.
6. Hrvatska piletina
Povišena razina salmonelle infantis u piletini u Hrvatskoj. Piletina je, stoji u izvještaju, gotovo svugdje postala najrizičnije meso kad su u pitanju trovanja salmonelom koja se naseljava u koži pilića.
7. Finsko meso
Pristunost enterobakterija koje se prenose sa životinja na ljude i proizvode karbapanemaze, enzime koji ih čine otpornima na antibiotike, u mesu u Finskoj. Prisutnost takvih bakterija obično se povezuje s pogrešnim korištenjem antibiotika u uzgoju stoke.
8. Plastična kineska riža
Umjetna riža iz Kine koja se proizvodi od plastike. Od 2011. kineska provincija Saanxi proizvodi i izvozi rižu koja je djelomično plasična. Rade je tako da u smjesu od krumpirova brašna dodaju malu količinu plastične mase.
9. Nepasterizirano mlijeko u Finskoj
Žarište pseudotuberkuloze u nepasteriziranom mlijeku u Finskoj. U toj je zemlji 55 ljudi imalo simptome pseudotuberkuloze, bolesti koja nema veze s tuberkulozom a izazivaju je dva tipa bakterije yersinia prisutne u probavnom sustavu stoke. Može izazvati niz simptoma uključujući upale zglobova
10. Sijeno kao dodatak prehrani u Austriji
Sijeno kao hrana ili dodatak prehrani u Austriji. Tamošnje ministarstvo zdravstva zatražilo je pojašnjenja oko sigurnosti korištenja sijena kao prirodnog dodatka prehrani, jer ga smatra rizičnim zbog prijenosa bakterija, na ljude i na životinje.
11. Njemački zeleni sokovi
Zeleni sokovi s oksalnom kiselinom u Njemačkoj. Oksalna kiselina priustna je u sirovoj blitvi, špinatu, kiselici, rabarbari i još nekim vrstama povrća. Ljudi je različito toleriraju, a prevelike količine izazivaju probleme urinarnog trakta, mučnine i migrene.
Švicarski senf
Bisfenol F u senfu u Švicarskoj. Taj se spoj koristi kao sredstvo za zgušnjavanje, najviše u industriji plastike i epoksi smola. U Švicarskoj je pronađen u masovnim brendovima senfa, ali tamošnje vlasti još nisu potvrdile njegovu štetnost.
