Osmero djece koja su radila kao robovi na plantažama kakaovca u Obali Bjelokosti podiglo je tužbu protiv najvećih svjetskih proizvođača čokolade. Tuže su najjače korporacije, Nestlé, Cargill, Barry Callebaut, Mars, Olam, Hershey i Mondelēz zbog sudjelovanja i podršci nezakonitom korištenju ropskog rada “tisuća” djece na plantažama u njihovu opskrbnom lancu. Tužbu je uime djece u Washingtonu podnijela organizacija za ljudska prava International Rights Advocates (IRA).
[adsense_content_v2]
Osmorica tužitelja, danas mladića, su iz Malija. Tvrde da su bili prisiljeni raditi na plantažama bez plaće i traže odštetu za rad, nepravedno bogaćenje na njihov račun, nemar u kontroli poslovanja i namjerno nanošenje emocionalnih trauma.
Ovo je prvi put da je protiv proizvođača čokolade podignuta ovakva kolektivna tužba pred nekim američkim sudom. Tužitelji se u dokumentima pozivaju na podatke Međunarodne organizacije rada, Unicefa i drugih institucija, koji pokazuju da je dječji ropski rad još uvijek raširen u zemljama u kojima se uzgaja kakaovac.
Obala Bjelokosti nosi oko 45 posto globalne proizvodnje kakaovca. Plantaže u zapadnoj Africi notorne su po kršenju ljudskih prava i izrabljivanju djece. Iako nijedna korporacija koju tuže nije vlasnik tih plantaža, tužitelji tvrde da vlasnici i uprave kompanija znaju za kriminalnu praksu i svjesno profitiraju od dječjeg rada. Najčešće tako što na zapošljavanju djece preko kooperanata i nekorištenju zaštitne opreme smanjuju troškove proizvodnje.
U tužbi se navodi i da su spomenute korporacije namjerno zavaravale javnost obećanjem o “istiskivanju” dječjeg rada koje su dali 2001. godine. Prema Harkin Engel Protokolu dječji rad je s plantaža trebao nestati još 2005. World Cocoa Foundation, organizacija koja zastupa najvažnije proizvođače kakaa i čokolade, sada kaže da je rok 2025. godina.
Osmorica mladića bivših robova tvrde da su žrtve traffickinga. Na prevaru su dovedeni na plantaže iz Malija. U Obali Bjelokosti su im oduzeli dokumente i morali su raditi nekoliko godina, bez ikakve plaće i bez informacija o tome hoće li ponovno vidjeti svoje obitelji. Svi su bili osnovnoškolci.
Jedan je dječak imao 11 godina kad ga je susjed u Maliju uvjerio da će u Obali Bjelokosti zarađivati 34 funte mjesečno, a za posao koji je uključivao korištenje pesticida i herbicida bez zaštitne odjeće i maski, nikada nije dobio ništa, da se ne spominje da dijete uopće nije smjelo ni biti na plantaži. Drugo dijete radilo je s mačetom i zaradilo niz vidljivih ozljeda.
Taj se dječak sjeća da su ga dvije godine koliko je radio na plantaži, od 2009. do 2011. neprekidno grizli kukci, a da mu plaća koju su obećavali sa svakom berbom nikad nije došla. Djeca su na plantažama redovito slušala imena tuženih korporacija kao najvažnijih igrača u regijama u kojima su radili. Svi tužitelji kažu da su bili pothranjeni i da su radili većinu dana, a boravili su sami i izolirani od ostale djece na plantažama, za koju kažu da su govorila različitim dijalektima. Osim što je teški kriminal, eksploatiranje djece dugoročno predstavlja humanitarnu katastrofu jer održava teško siromaštvo u Obali Bjelokosti i izaziva dugoročne psihičke i mentalne traume kod djece.
U tužbi se navodi kako su velike korporacije odgovorne za razvoj ovakvog sistema proizvodnje kakaovca na Obali Bjelokosti. Slučaj se temelji na američkom Zakonu o zaštiti žrtava traffickinga iz 2017. godine. Protiv Nestlea i Cragila podnesena je još jedna odvojena tužba.
Prema američkim zakonima, tamošnji sudovi nadležni su za sve slučajeve koje pred njima pokrenu stranci, ako tuže zbog kršenja međunarodnih sporazuma koje je Amerika potpisala ili kršenja međunarodnog prava. O tužbi su se dosad oglasili Nestle, Cargill, Barry Callebaut i Olam, koji kažu da ne mogu komentirati detalje ali da najstrože osuđuju bilo kakav dječji rad u proizvodnji kakaovca. Mondelēz i Mars ne žele komentirati zbog predstojećeg sudskog procesa.
