Chateau Petrus iz 2000. koji je odležavao na Međunarodnoj svemirskoj postalji, ide na aukciju. Aukcijska kuća Christie’s procjenjuje da bi vino moglo postići cijenu od milijun dolara. Kupac će dobiti i bocu “zemaljskog” Petrusa iz 2000 i vadičep “izrađen od meteorita”, kao i dekanter i čaše, priopćili su iz Christie’s.
Prije nešto više od godinu dana u svemir je lansirano 12 boca bordeauxa kako bi se istražio utjecaj ekstremnih uvjeta na starenje vina u boci. Voditelji operacije tada nisu htjeli otkriti koja su vina poslana na Međunarodnu svemirsku postaju. Tek kad su se vina u sijenju vratila na Zemlju objavljeno je da je bila riječ o 12 boca Chateau Petrusa iz 2000. godine.
Petrus je iz svemira vratio SpaceX Dragon i odmah je odvezen u Bordeaux na analizu. Cijela stvar je dio istraživačkog projekta start-upa Space Cargo Unlimited, u suradnji s Vinskim institutom Sveučilišta u Bordeauxu (ISVV). Svih 12 boca platio je Space Cargo Unilimited.
Početno kušanje koje je u ožujku organizirao bordoški Institut okupilo je 12 stručnjaka koji su usporedili uzorke Petrusa iz 2000. iz svemira i onoga koji je ostao na Zemlji. Vinski magazin Decanter je objavio detaljni izvještaj svoje kritičarke Jane Anson s tog kušanja.
“Vino sa zemlje bilo je upravo onakvo kakvo biste očekivali’, napisala je Anson za Decanter. Profesor Philippe Darriet s enološkog istraživačkog odjela Instituta ISVV-a iskustvo s kušanja sažeo je ovako: “Oba su vina bila izvrsna, što znači da je unatoč 14-mjesečnom boravku na Međunarodnoj svemirskoj postaji vino zadržalo svoje izvrsne senzorne karakteristike.”
Panel kušača identificirao je neke razlike u mirisu, okusu i boji, ali one su toliko male da se mogu smatrati posljedicom subjektivne osjetljivosti kušača.
Uz tasting, uzorci vina prošli su kemijsku analizu kako bi se utvrdile eventualne varijacije u sastavu izazvane boravkom u svemiru. Darriet je najavio da će sa svojim timom rezultate objaviti u međunarodnim znanstvenim časopisima.
Prosječna maloprodajna cijena boce Petrusa iz 2000. je 6.500 dolara bez poreza. Za eksperiment je odabran jer je znanstvenicima trebalo strukturirano vino u kojem dominira jedna sorta grožđa – u ovom slučaju merlot. Uz vino, u svemiru je 14 mjeseca boravilo 320 trsova vinove loze, po 160 cabernet sauvignona i merlota.
‘Sekvencirat ćemo genom biljaka kako bismo dobili uvid u sve promjene DNK koje su se mogle dogoditi tijekom boravka na Međunarodnoj svemirskoj postaji,” rekao je suosnivač i izvršni direktor Space Cargo Unlimiteda Nicolas Gaume. Odustnost gravitacije, radijacija i mikrogravitacija predstavljaju ekstremni stres pa je istraživače zanimalo kolika je sposobnost prilagodbe loza i vina. Petrus u svemiru dio je šireg projekta Mission Wise kojim znanstvenici žele doći do spoznaja korisnih za razumijevanje i razvoj održive poljoprivrede.
