Hrvatski poreznici su prema podacima koje objavljuju, ove godine bili u desetak tisuća lokala i drugih firmi obveznika fiskalizacije. Kod dvije trećine otkrili su propuste vezane uz fiskaliziranje računa, prenosi Večernji list. Na ovu očajnu statistiku uvelike utječe činjenica da poreznici obično idu u ciljane kontrole, u lokale za koje se sumnja da su u prekršaju, i da se broj inspekcija ljeti povećava i koncentrira na obalu. No, i iz vlastitog iskustva, po snimkama predračuna koje dobivamo u inbox, znamo da je izdavanje predračuna umjesto fiskaliziranih računa postalo praksa u zabrinjavajućem broju lokala.
Gost koji dobije predračun umjesto računa, ne mora platiti. Ali to se, zbog nepažnje ili neinformiranosti gostiju, gotovo nikad ne događa. Običaj je da se u restoranima prije računa donosi takozvani Pregled stola, predračun na kojemu gost može provjeriti je li mu sve u redu naplaćeno i odlučiti hoće li platiti gotovinom ili karticom. Riječ je o praksi kojom se sprečavaju nesporazumi i storniranja računa.
U svakom slučaju, prilikom plaćanja se obavezno mora izdati račun. Neki ugostitelji pravdaju se da gosti, posebno u sezoni, često ostave gotovinu na stolu i odu prije nego se konobar vrati s fiskaliziranim računom, ali to je dosta loš izgovor. I ako gost ode, restoran mora fiskalizirati račun.
Pošast predračuna, kao i otvaranja novih j.d.d.o. firmi u ugostiteljstvu, proširila se nakon što je Vlada u jednom od najkompetentnijih poteza svog mandata odlučila udvostručiti PDV u tom sektoru. Prema propisima, na predračunu velikim slovima mora pisati da on nije fiskalizirani račun. Ali kad predračun izgleda isto kao račun, a ta važna napomena piše negdje na dnu, gosta je lako prevariti.
Nažalost, poreznici nisu objavili koliko je ugostitelja uhvaćeno u izdavanju predračuna umjesto računa. Zna se da je jedan posto kontroliranih lokala toliko varao na računima da su im zabranili rad, a 25 posto ih je kažnjeno visokim novčanim kaznama. Kazne za izdavanje predračuna umjesto računa za obrtnike su 30 tisuća do 300 tisuća kuna, za tvrtke do 500 tisuća kuna, a za direktore tvrtki od pet tisuća do 50 tisuća kuna.
