Da nije jezive ruske invazije na Ukrajinu, sporazum koji su u Keniji sklopile članice Ujedinjenih naroda bio bi jedna od glavnih svjetskih vijesti. Na skupštini UN-a za zaštitu okoliša u Nairobiju, usvojen je prvi globalni pravno obvezujući sporazum o plastici. Izglasale su ga 173 zemlje. Dosad se o plastici na ovoj razini razgovaralo samo u kontekstu zagađenja mora.
Rezolucija poziva na sporazum koji pokriva “puni životni ciklus” plastike, od proizvodnje do zbrinjavanja, a o detaljima i procesima pregovarat će se u iduće dvijeg odine. Ovo se smatra najvažnijim multilateralnim ekološkim sporazumo nakon Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.
Sporazum nije podloga za regulaciju otpada od plastike, već za korištenje plastike, dakle za njen sastav, proizvodnju, dizajn proizvoda, rješenja za zbrinjavanje, postupno napuštanje jednokratne plastike i slično. Osnovan je međuvladin pregovarački odbor koji će sastaviti sporazum i voditi ratifikaciju. Cilj je usvojiti dokument do 2024. godine.
Rezolucija uvodi odredbe za priznavanje sakupljača otpada, nešto čemu se do prije nekoliko godina nitko nije nadao. Sakupljači otpada masovna su pojava u zemljama u razvoju, slabo ili nikako plaćeni radnicikoji traže plastiku i robu za reciklažu i žive od prodaje tih materijala. Sporazum predviđa njihovu zaštitu. U sporazumu se traži da se biznis počne manje oslanjati na plastiku i da se smanji proizvodnja plastike. Svi trendovi govore upravo suprotno, da će se proizvodnja plastike do 2050. učetverostručiti.
Razne, uglavnom razvijene zemlje i EU već imaju niz mjera za smanjenje korištenja plastike i rješavanje plastičnog otpada i očekuje se da će u pregovorima o detaljima ovog sporazuma njihova iskustva itekako koristiti. Još je bitnije da ovaj sporazum puno veći fokus stavlja na nerazvijene zemlje koje plaćaju visoku cijenju pretjerane proizvodnje i eksploatacije plastike.
