Službene brojke o lanjskoj prodaji prosecca šokirale su ne samo široku javnost nego i mnoge ljude vezane uz vinsku industriju. U 2022. godini prodano je, dakle, 638 milijuna boca prosecca u ukupnoj vrijednosti od oko tri milijarde eura. Istodobno, prosječna cijena boce prosecca narasla je za 11 posto.
Usporedbe radi, u 2022. godini prodano je 326 milijuna butelja šampanjca. Prosecco, dakle , prodaje 312 milijuna boca više od šampanjca, i to u godini koja spada među rekordne i za šampanjac. Šampanjca se ne može proizvesti mnogo više, dok se prosecca, zahvaljujući labavom talijanskom vinskom zakonodavstvu, može proizvesti koliko god to vinarije žele.
Sandro Boscaini, vlasnik i predsjednik ugledne veronske vinarije Masi prije sedam godina nam je rekao da prostituiranje prosecca teško sramoti talijansku vinsku industriju: “Prosecco je postao Coca Cola. Velika većina prosecca nema nikakve veze s pravim vinom,” grmio je jedan od nestora talijanskog vinarstva. Prosecco je, međutim, ostao nepokolebljiv i nepobjediv u svojoj ekspanziji, pa apelacija sad obuhvaća i ružičaste pjenušce.
Prosecco je najveći komercijalni vinski fenomen 21. stoljeća. Prosecco se, podsjetimo, proizvodi Charmat (Martinotti) metodom druge fermentacije u tankovima, uglavnom of sorte glera. Vrlo malo proizvođača, poput Adamija ili Nina Franca, radi ozbiljan prosecco. Većina prosecca zaista se svodi na najmasovniju moguću industrijsku proizvodnju beskarakternih pjenušaca. No, prosecco je ionako lifestyle, a ne vinogradarstvo i podrumarstvo.
