Teško je ozbiljno shvaćati tvrdnje o hrani koje se mijenjaju brže nego odjeća u izlozima. Svake godine jedna se namirnica proglašava “čudotvornom” pa počinje njezina nesmiljena komercijalna eksploatacija. Ili se okus i tekstura neke namirnice proglašava najpoželjnijim, pa se ona više ne može izbjeći na restoranskim jelovnicima. Uvijek je, naravno, riječ o superhrani, superfoodu, namirnicama s izuzetnim nutricionističkim svojstvima i navodnim iznimnim utjecajem na zdravlje organizma.
Prema onome što se dosad zna na temelju znanstvenih istraživanja, superfood tržište ne bi trebalo ni postojati, jer bi se svodilo na svega nekoliko namirnica. S druge strane, istraživanja su pokazala da neke namirnice zaista jesu fenomenalna hrana, što znači da superfood ipak nije samo marketinška kovanica. Najveća takva studija započeta je 2015. BBC je nedavno prenio detalje. Autori studije krenuli su od jednostavnog pitanja: postoji li idealna hrana koja sadrži sve hranjive tvari koje naš organizam treba, a da ih ne moramo jesti u količinama iznad onih koje se preporučuju za dnevnu konzumaciju. Recimo, šaka badema ili velika žlica sjemenki, zdjelica nekih plodova i sl. Odgovor je jasan – takva namirnica ne postoji. Ali postoje namirnice koje sirove, i u određenim kombinacijama s drugim super-namirnicama, mogu u malim količinama zadovoljiti sve naše potrebe za hranjivim tvarima.
Nakon analize više od 1000 namirnica, znanstvenici su identificirali 100 najhranjivijih i bodovali ih. Veći broj bodova dodijeljen namirnici znači da ona ima veći potencijal zadovoljavanja potreba organizma za hranom. Od sto nutricionistički najvrjednijih namirnica istaknutih u studiji, znanstvenici su za samo pet uvjereni da mogu zaista nositi ime superfood. Evo o kojim je namirnicama riječ.
100. Batat – 49 bodova
99. Smokve – 49 bodova
98. Đumbir – 49 bodova
97. Buća – 50 bodova
96. Korijen čička – 50 bodova
95. Prokulice – 50 bodova
94. Brokula – 50 bodova
93. Karfiol – 50 bodova
92. Vodeni kesten – 50 bodova
91. Žuta dinja – 50 bodova
90. Suhe šljive – 50 bodova
89. Hobotnica – 50 bodova
88. Mrkva – 51 bod
87. Zimska tikva – 51 bod
86. Jalapeño – 51 bod
85. Rabarbara – 51 bod
84. Nar – 51 bod
83. Crveni ribiz – 51 bod
82. Naranče – 51 bod
81. Šaran – 51 bod
80 Hokkaido tikva – 51 bod
79. Kumkvat – 52 boda
78. Pompano (riba) – 52 boda
77. Losos – 52 boda
76. Višnje – 53 boda
75. Pastrva – 53 boda
74. Grgeč – 53 boda
73. Mahune – 54 boda
72. Crvena salata – 54 boda
71. Poriluk – 54 boda
70. Kajenski papar – 54 boda
69. Kivi – 54 boda
68. Žuti kivi – 54 boda
67. Grejp – 54 boda
66. Skuša – 54 boda
65. Pacifički losos (Oncorhynchus nerka) – 54 boda
64. Rikula – 55 bodova
63. Vlasac – 55 bodova
62. Crvena paprika – 55 bodova
61. Rajčica – 56 bodova
60. Zelena rajčica – 56 bodova
59. Zelena salata – 56 bodova
58. Taro – 56 bodova
57. Bob – 56 bodova
56. Jegulja – 56 bodova
55. Plavoperajna tuna – 56 bodova
54. Pacifički losos (Oncorhynchus kisutch)– 56 bodova
53. Tikvice – 57 bodova
52. Bijeli grah – 57 bodova
51. Plantain – 57 bodova
50. Grašak šećerac – 58 bodova
49. Grah vigna (crnookaš) -58 bodova
48. Salata puterica – 58 bodova
47. Trešnje – 58 bodova
46. Orasi – 58 bodova
45. Špinat – 59 bodova
44. Peršin – 59 bodova
43. Haringa – 59 bodova
42. Brancin – 59 bodova
41. Kineski kupus – 60 bodova
40. Kres – 60 bodova
39. Marelice – 60 bodova
38. Riblja ikra – 60 bodova
37. Jesetra i morski pas – 60 bodova
36. Korijander – 61 bod
35. Salata kristalka – 61 bod
34. Gorušica, list – Brassica juncea
33. Atlantski bakalar – 61 bod
32. Oslić – 61 bod
31. Kelj– 62 boda
30. Cime di rapa – 62 boda
29. Čili papričica – 62 boda
28. Brbavice – 62 boda
27. Ćimule – 63 boda
26. Bosiljak – 63 boda
25. Čili prah – 63 boda
24. Smrznuti špinat – 64 boda
23. Neven, list – 64 boda
22. Ružičasti grejp – 64 boda
21. Jakovske kapice – 64 boda
20. Pacifički bakalar – 64 boda
19. Crveni kupus – 65 bodova
18. Mladi luk – 65 bodova
17. Aljaški bakalar – 65 bodova
16. Štuka – 65 bodova
15. Grašak – 67 bodova
14. Mandarine – 67 bodova
13. Potočarka – 68 bodova
12. Celer, sušeni – 68 bodova
11. Peršin, sušeni – 69 bodova
10. Snapper (riba) – 69 bodova
9. Cikla, list – 70 bodova
8. Svinjska mast – 73 boda
7. Blitva – 78 bodova
6. Bućine sjemenke – 84 boda
Sveprisutne su u kruhovima, pudinzima, proizvodima za tržište tzv. zdrave hrane i kao marketinški dodatak lošim industrijskim dijetalnim proizvodima. Chia sjemenke, ili salvia hispanica, izvorno su dio centralnoameričke kulture, Meksika i Gvatemale. Pune su vlakana, proteina, antioksidansa, vitamina i minerala, posebno fosfora, kalcija i magnezija, i boga su izvor Omega3 masnih kiselina. Ako ne volite losos i ne želite piti riblje ulje, chia će ih dostojno zamijeniti. Chia sjemenke dobile su 85 bodova. Namočite ih u vodi i dodajte u što god želite
List, iverak, romb… ribe plosnatice dobile su visoku ocjenu zbog sigurnosti, jer sadrže vrlo male količine žive. Iako su nemasne, njihova se visoka hranjivost temelji na velikim količinama proteina, vitamina B1 i fosfora. Delikatna a moćna hrana, plosnatice su omiljene među chefovima.
Pacifički li oceanski bodečnjak srednje je velika riba crvene boje koja se prodaje i u Hrvatskoj (u lošim restoranima katkad vam je pokušaju prodati kao škarpinu). Ova riba svoj zavidan nutricionistički status nosi zbog kombinacije vrlo male količine kalorija i goleme količine proteina – 72 kalorije i 15 grama proteina na 100 grama. U ovu visoku kategoriju spadaju samo bodečnjaci koji imaju manje od 3 kilograma.
Ovaj plod s visokih 96 bodova bere se u Ekvadoru, Kolumbiji i Boliviji. Poznat je kao moćan izvor vitamina A, C, B1, B2 i kalija. Okusom podsjeća na mango, bananu i ananas, ima finu kremastu teksturu. Dovoljno je cherimoyu prerezati napola i izvaditi meso. Jede se sve.
Badem je kralj svakog savjesnog režima prehrane. Kapsulirana nutricionistička snaga. Badem je antiupalna namirnica, prebogat, zdravim masnim kiselinama, proteinima i vitaminom E. Široko dostupan, iako u Hrvatskoj nije lako pronaći onaj vrhunske kvalitete, ukusan i versatilan u kuhanju, slastičarstvu i pripravcima, badem je zaista superfood u pravom smislu riječi.