Na inicijativu predsjednika Talijanske fondacije sommeliera Franca Marie Riccija, Talijani neka od svojih najboljih vina šalju u svemir. Ideja je, slično kao u francuskom eksperimentu u kojem su u svemir poslali Chateau Petrus, provjeriti kako se neke talijanske sorte i vina ponašaju i mijenjaju u ekstremnim uvjetima. Projekt je predstavljen na Međunarodnom forumu vinske kulture.
“Prije otprilike četiri mjeseca mislio sam da bismo trebali napraviti prave eksperimente kako bismo razumjeli što se događa s vinom i vinovom lozom u svemiru. Na kraju sam odlučio ovogodišnji FIS Forum u potpunosti posvetiti toj temi,’rekao je Ricci za Decanter. “Moja ideja bila bi shvatiti može li vinova loza živjeti i preživjeti u svemiru pa čak i na drugim planetima, i ako može, kada i gdje. Želim znati hoće li za jedno stoljeće ili više vino još uvijek biti dostupno budućim generacijama.” Među vinima koje će Talijani slati u svemir su dvije berbe Biondi-Santijevog Brunella di Montalcino Riserve, godina 2006. i 2015. koje predstavljaju središnju Italiju, Gajin Barolo Sperss 1988. i 2017. sa sjevera i južnjački aglianico Feudi di San Gregorio Taurasi Riserva Piano di Montevergine 2012. i 2015.
“Iste berbe tih vina sačuvali smo u Rimu na sigurnom kako bi ih znanstvenici mogli usporediti s onima koje se vrate iz svemira,” objasnio je Ricci. Bardove nebbiola, sangiovesea i aglianica primili su u Talijanskoj svemirskoj agenciji, koja će nadzirati eksperiment. U njemu sudjeluju i ugledni talijanski enolog Donato Lanati iz istraživačkog centra Enosis, kao i stručnjaci Sveučilišta u Bordeauxu koji već imaju iskustva u proučavanju ponašanja vina i loze u svemiru.
“Talijanska svemirska agencija jedan je od predvodnika u istraživanju učinaka odsustva gravitacije na usjeve, primjerice na masline, a ovo je prvi put da se bave lozom,” rekao je predsjednik vinarije Feudi di San Gregorio Antonio Capaldo. Loze i vina ostat će u svemiru dvije do tri godine. Vinare više zanima utjecaj svemirskih uvjeta na reznice loze nego na vina u boca. Dosadašnja istraživanja ukazuju da nakon šoka kakav je odsustvo gravitracije loze postaju otpornije na druge šokove, uključujući one vezane uz klimatske promjene i napade parazita. O prvom ovakvom projektu u kojem je u svemir poslan Petrus iz 2000. možete čitati OVDJE.
