“Vino je krv zemlje,” rečenica je koja se ponavlja u više poglavlja monografije o Jošku Gravneru obavljene ove godine u Italiji u ediciji Cucchiaio d’argento pod naslovom Gravner, Coltivare il vino. Riječ je o knjizi koja ima samo sedamdesetak stranica, a svaku drugu zauzima crno bijela fotografija određenog motiva iz vinograda ili podruma, važnog za Gravnerovu filozofiju vina, vinogradarstva, prirode i svijeta.
Trojezično tiskani tekst autora Steffana Caffarija i Alviesea Barsantija na slovenskom, talijanskom i engleskom, nije dulji od 20 do 25 kartica, te je podijeljen u poglavlja koja opisuju najvažnije faze u nastanku vina. Tekst katkad podsjeća na pjesme u prozi Saint John Persea, a katkad na mikroeseje/ kratke priče Karla Ovea Knausgaarda iz njegove kolekcije godišnjih doba. Knjiga je posvećena Gravnerovu sinu, koji je prije dosta godina poginuo u prometnoj nesreći blizu Primoštena.
Joško Gravner je genij. Niti jedan vinar iz ovog dijela svijeta, a pod ovim dijelom svijeta u vinskom kontekstu podrazumijevamo sjevernu Italiju do Valpolicelle cijelu Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, nije tako dramatično utjecao na globalnu vinsku scenu. Bez Joška Gravnera ne bi bilo oranža (on tvrdi je to ime krivo, i da treba govoriti o jantarnim vinima), ne bi bilo vina iz amfora, i vjerojatno ne bi bilo svjetskog pokreta prirodnih vina, neovisno o utjecaju velikog Nicolasa Jollyja.
Kad razgovarate s njim, Gravner ostavlja dojam racionalnog mistika. Njegove odluke, poput što kasnije i botritične berbe za suha vina ili minimalnog korištenja struje u podrumu, mogu zvučati neobično i nelogično, no već dugo vremena rezultiraju najelegantnijim i najmoćnijim oranžima na svijetu.
Teško je raspravljati o tvrdnji da je vino krv zemlje. Ona je poetski istinita u onom smislu u kojem je sva duboka poezija istinita. Puno je lakše razumjeti tezu da je identitet jedini stvarni ključ vina, dok se rečenice o vremenu, prošlosti i budućnost koje se isprepliću, doimaju transcendentne i katkad neopravdane.
Sve dok ne probate samo vino, koje se doima jednako veličanstveno i transcendentalno kao Lafite i Latour iz najboljih berbi. Monografija Gravner, Coltivare il vino, briljantan je uvod u svijet jednog od najznačajnijih vinara današnjice.
Knjiga se, nažalost, ne može kupiti u Hrvatskoj. Mi smo je dobili od Borisa Dešpoje, vlasnika tvrtke Atrox, koja kod nas distribuira Gravnerova vina. Gospodin Dešpoja prošli je tjedan u Gravnerovu vinariju odveo nekoliko svojih klijenata iz Istre, uključujući Marinu Gaši i ljude iz umaškog restorana Badi. Poslije razgledavanja podruma, hrvatski su gosti ručali u Gravnerovu domu.
