Hrvatska ima solidnu tradiciju čokolatijerstva. Ima i bogatu povijest industrije čokolade, od prve tvornice čokolade otvorene u Rijeci krajem 19. stoljeća, do Mikada, prve čokolade s rižom na svijetu. U Hrvatskoj radi nekoliko vrlo dobrih zanatskih čokolatijera. Najbolji hrvatski restorani i slastičari posebnu pažnju posvećuju vrhunskoj čokoladi. No, čokolatijerstvo je u hrvatskoj gastronomiji praktički nevidljivo.
Prvi hrvatski Muzej čokolade koji se 25. studenog otvara u Zagrebu, to bi mogao početi mijenjati. Kroz postav Kroz postav muzeja u Varšavskoj ulici u srijedu navečer proveli su nas osnivači Ružica Božić Cerovac i Domagoj Cerovac. Obitelj Cerovac nema profesionalnih veza s gastronomijom, gospodin Cerovac je direktor uspješne hrvatske građevinske tvrtke. Odluka da otvore Muzej čokolade, kažu, bila je kombinacija entuzijazma prema čokoladi, poduzetništva i vrlo osobnih motiva. ”S djecom smo obišli mnogo muzeja čokolade u svijetu. I uvijek bismo izišli razočarani. Tako fenomenalna delikatesa zaslužuje da se o njoj priča na bolji način,” kaže Ružica.
Presudnu ulogu u odluci da otvore muzej imao je jedan posjet praškom muzeju čokolade i radionica koju su pohađali kod Sanje Vladović i Stiva Kahline, najboljih hrvatskih zanatskih čokolatijera, utemeljitelja brenda Taman. “Sanja i Stiv otvorili su nam svijet čokolade. I jednako važno, na vrijeme nas uvjerili da ne bismo sami trebali proizvoditi čokoladu, jer i o tome smo razmišljali.” Rezultat ove suradnje, ali i angažmana stotinjak ljudi koliko ih je radilo na projektu, je mali ali izvrsno dizajnirani muzej (dizajn potpisuje Željka Zrnić) koji će vas na momente neizostavno podsjetiti na The Grand Budapest Hotel Wesa Andersona.
Muzej je organiziran kronološki, sa živopisno uređenim dvoranama koje detaljno objašnjavaju sve od najstarijih poznatih dokaza o konzumiranju čokolade u Centralnoj i Južnoj Americi, preko velike industrijske revolucije i povijesti hrvatske proizvodnje čokolade, do suvremene scene čokolade i njene komplicirane sociologije.
Muzej čokolade ima i dobro opremljeni laboratorij, dvoranu s kušaonicom za dvadesetak ljudi i pultom za demonstracije. Gosti na ulazu dobivaju degustacijski kit, u kojemu su zrno prženog kakaa i uzorci tamne, mliječne, bijele i ruby čokolade, sa žličicom za kušanje uzoraka, od čokoladnog likera do raznih tipova čokolade, iz dispensera i čokoladnih fontana raspoređenih po muzeju. Ružica i Domagoj Cerovac eksponate su skupljali godinama. Od prastarih molinilla za zapjenjivanje čokolade, preko prvih porculanskih posuda u kojima se čokolada kao napitak iz Južne Amerike širila u Europu, do jubilarnih čokolada s vjenčanja britanskih kraljeva i starih industrijskih kalupa, svi su eksponati izloženi u cjelinama koje objašnjavaju važne etape u povijesti čokolade.
“Najvažnija stvar koju treba razumjeti kad govorimo o čokoladi jest to da je riječ o vrlo mladoj industriji. Čokolada kao proizvod kakav poznajemo postoji tek nešto više od sto godina,” kaže Stiv Kahlina, “Tek u zadnjih petnaestak ili dvadeset godina počeli smo otkrivati ključne činjenice o kakaovcu, fermentaciji, utjecaju terroira i mogućnostima čokolade. Čokolada, kao proizvod i industrija, još je u tako ranoj fazi razvoja, da zapravo ne znamo što ćemo još otkrivati i kako će se njena definicija mijenjati u budućnosti. Važno nam je uzbuđenje tog otkrivanja i istraživanja prenijeti i ovdje u Muzeju čokolade.”
Na kraju obilaska Sanja Vladović, profesionalna kušačica čokolade, održala nam je kratki i vrlo stručni masterclass o utjecaju terroira u suvremenoj proizvodnji vrhunskih čokolada. Kušali smo šest čokolada s približno iste jačine (65 do 70 posto) ali dramatično različite aromatike; od izrazito čokoladne, suzdržane i svilenkaste čokolade iz Gane, preko citrusno-voćne azijske čokolade iz Vijetnama koja nas je na aftertasteu iznenadila notama drveta i dima, do dvije fenomenalne raskošne čokolade od kakaa s malih kolumbijskih farmi, izvrsno balansiranih, punih tropskog voća i začina, s jako dugim aftertasteom punim karamela i oraščića.
Zagrebački Muzej čokolade otvara se u idealno vrijeme, nema sumnje da će biti jedna od glavnih adventskih atrakcija. Možda nam je nedostajao bogatiji pregled povijesti hrvatske industrije čokolade, no muzej je postavljen inteligentno, dovoljno jednostavno i zabavno za djecu, i s dovoljno sadržaja za ljude koji žele ozbiljnije učiti o čokoladi. U muzejskom shopu na jednom se mjestu mogu kupiti čokolade desetak najboljih hrvatskih čokolatijera.
Vrhunske čokolade postaju iduća velika stvar u svjetskog gastronomiji. Hrvatsko zanatsko čokolatijerstvo još je u embrionalnoj fazi, ali ima energije i ambicije. Njihove čokolade praktički su nepoznate na tržištu kojim dominiraju masovni industrijski proizvodi. No riječ je o novoj generaciji čokolatijera koja uči i napreduje, i pred kojom su godine posla u dizanju svijesti i edukaciji publike o pravoj čokoladi. Muzej čokolade mogao bi imati golemu ulogu u tom osvještavanju.
