Ovih dana, čim nove sigurnosne mjere prođu Sabor, na mjesec će se dana zatvoriti svi restorani, barovi i kafići. Ugostitelji, međutim, već tjednima rade s dramatično manjim ili nikakvim prometom. Prema sadašnjim trendovima, pojačani angažman oko dostave pokrit će samo dio posla, jer ni servisi ni kupovna moć ne mogu potegnuti dovoljno da amortiziraju minus koji će nastati zbog manjka gostiju i privremene zabrane rada.
Neki su već podijelili značajan broj otkaza, neki proglasili godišnji, a neki poslali ljude kući i držat će ih na minimalcu. Vlada je utorak na izvanrednoj sjednici donijela mjere za prvu pomoć hrvatskom gospodarstvu, koje bi trebale amortizirati prvi udar epidemije na biznis. Mjere za turizam, međutim, Vlada je fokusirala na hotele, dok je ugostiteljstvo kao biznis o kojemu ovisi ključni dio prihoda u turizmu ostao zanemaren. Ugostitelji su razočarani Vladinim mjerama.
Kako je za Dnevnik Nove TV izjavio predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić, najveći je problem što se”Vlada ne odriče nijedne kune svog poreznog prihoda”.
”Nema apsolutno nikakve olakšice, nikakve pogodnosti. Sve što su predložili su odgode plaćanja, koje se isto na kraju moraju platiti,’’kaže Vlašić. Prihvate li ugostitelji ovakve mjere, dodaje, sav teret financifranja plaća i društvene sigurnosne mreže pada na njihova leđa, “da bi na kraju iduće godine plaćali duple doprinose, duple troškove i duple poreze. Svima nama će to stvarati negativne bilance i svi ćemo imati problema s daljnjim kreditnim zaduživanjima”, zaključuje Vlašić.
Ugostitelji su pod stalnim pritiskom previsokog PDV-a, manjka kompetentne radne snage, inflacija plaća u sezoni koja se prenosi i na ostatak godine, parafiskalnih nameta i nerealnih inspekcijskih nadzora koji stvaraju nove troškove. S nedavnim smanjenjem PDV-a na hranu troškovi su dodano narasli, a treba uzte i u obzir i tajming epidemije, koja je Hrvatsku zahvatila u trenutku kad su ugostitelji već investirali u pripreme za novu turističku sezonu.
Vladine mjere za pomoć gospodarstvu jučer je na RTL-u kritizirao i analitičar Andrej Grubišić. On je upozorio na strukturne probleme poput činjenice da hrvatsko gospodarstvo danas nema bitno veći rast BDP-a nego 2008. kad je izbila svjetska financijska kriza, i da je oko 70 posto gospodarstva previše naslonjeno na državu, točnije izravno ovisi o potezima države.
Grubišić je u kratkoj analizi mjera upozorio da one vjerojatno ne zahvaćaju dovoljno duboko da bi zaista ublažile posljedice krizu. “Mjera je jako puno, čak 63. Možda se prosječnom Hrvatu čini da je iza toga puno napora, ali to šalje i poruku da je velik broj mjera samo pomicanje lijevo ili desno unutar postojećih okvira. Ove mjere su hrpa birokracije, a nijedna mjera neće smanjiti poreznu presiju. Oni govore o odgodi poreza, a poduzetnicima treba smanjenje poreza. Gospodarstvo prihode neće micati lijevo ili desno, ono će ih izgubiti.” Grubišić smatra da je Vlada trebala donijeti odluku o ukidanju predujma poreza na dobit i smanjiti porez na dobit za sve obveznike na 12 posto, a trošarine smanjiti za 30 posto. “Nijedna od 63 mjere nije smanjenje poreza i državne potrošnje. Ovakve stvari smo viđali i prije”, upozorio je Grubišić.
U jučerašnjim razgovorima s vlasnicima hrvatskih restorana čuli smo jednaka mišljenja. “U ovom trenutku svaka mjera je korisna, ali ovo što je Vlada donijela nisu ni dovoljne ni kvalitetne mjere,” kaže vlasnik Boškinca Boris Šuljić. Boškinac zapošljava oko dvadeset ljudi i ne planira dijeliti otkaze. Kao imanje koje obuhvaća vinograde, luksuzni butik hotel i fine dining restoran, predstavlja gotovo idealan model za testiranje efikasnosti Vladinih mjera pomoći. Lani su izišli iz milijunske investicije. Hotel je temeljito preuređen, a rekoncipirani restoran Boškinac ove je godine dobio Michelinovu zvjezdicu. Boris Šuljić, očekivano, nije nimalo optimističan.
“Nitko od nas nije ni očekivao da će država u ovom trenutku nešto bitno poduzeti, živimo u zemlji u kojoj je javna potrošnja prevelika i proračun se godinama puni i prazni na vrlo predvidljiv način, koji ne pokazuje volju da se u gospodarstvu razvija nešto kreativno niti da se u kriznim vremenima zaista osigura pomoć naugroženijima, bez kojih neće biti nikakvog punjenja proračuna. Svih dvadesetak zaposlenika Boškinca ostaje na poslu. ““Nikog nismo otpustili, nismo napustili kuću. Novac za plaće u ovih mjesec dana osigurat ćemo putem komercijalnih kredita,” kaže Šuljić. Boškinac je imanje na kojemu uvijek ima posla.
“Dogovaramo krizni režim rada, dio ljudi radit će u vinogradu, dio kreirati nova jela, radimo na uređenju okoliša. Vjerujemo da ćemo se kroz mjesec i pol dana vratiti na posao.” Šuljić upozorava na specifičnu poziciju ugostiteljstva, koje zbog nepovoljnog poslovnog okruženja u kojemu radi nema rezervi za preživljavanje ovakvih kriza, a sada mogu računati na najmanje mjesec dana prekida bilo kakvih prihoda. Šteta koju će to nanijeti mogla bi se bolno osjetiti kad epidemija prođe, jer tvrtke s neispunjenim poslovnim planovima i krnjim bilancama neće moći ići u nove investicije i zapošljavanje ljudi, što bi moglo dramatično otežati oporavak, ako cijela scena uopće preživi krizu.
“Sve više od tri mjeseca je puno. Većina nas može preživjeti mjesec dana bez prihoda, tri mjeseca samo neki, a šest mjeseci gotovo nitko,” kaže Šuljić, “Jedino što nas smiruje je HNB-ova obrana tečaja jer smo mnogi zaduženi s valutnom klauzulom, i stabilnost i sigurnost bankarskog sustava. Od države ne očekujem ništa, jer prava rješenja opet nisu na stolu, samo su odgođena, da ne spominjem neke apsurdne mjere poput suspenzije plaćanja boravišne pristojbe. Pristojbe na što? Boravaka ne će biti.” zaključuje Šuljić. Kad epidemija prođe, očekuje se da će konkurentske turističke zemlje na Sredozemlju intenzivno ulagat i u oporavak turizma. Zbog loše fiskalne i ekonomske politike hrvatski turizam i ugostitleljstvo u toj su se konkurencijiprije krize natjecali s tek pedeset posto svog mogućeg kapaciteta. Kako će to izgledati nakon krize, u ovom je trenutku teško i zamisliti.
