Na nedavno održanom Forumu zagrebačkih ugostitelja, vlasnici zagrebačkih lokala gradskim vlastima i Vladi uputili su jedanaest zahtjeva za mjere koje bi, prema njihovu mišljenju, poboljšale uvjete poslovanja i razvoj kvalitetnijegugostiteljstva.
Pod predsjedanjem Franza Letice, ugostitelji su na Forumu među ostalim zatražili smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu sa 25 na 10 posto i ukidanje poreza na potrošnju kojega, podsjetili su, plaćaju samo ugostitelji. Udvostručenjem PDV-a Vlada premijera Plenkovića praktički je zaustavila investicije u jednom od najvitalnijih biznisa u Hrvatskoj, iako je riječ o sektoru usko vezanom uz turizam koji ista ta Vlada proglašava strateški važnim za hrvatsku ekonomiju. Ugostitelji su zatražili i priznavanje 100 posto troškova reprezentacija, poslovnih ručkova i večera. Prema sadašnjim propisima, ugostiteljima se reprezentacija ne priznaje, već u slučaju da nekome poklone hranu ili piće na to, osim troška namirnica i rada, moraju platiti i 38 posto poreza. Ugostitelji su se osvrnuli i na ugostiteljske škole, koje su potpuno neprilagođene stvarnosti ugostiteljskog tržišta. U Hrvatskoj nema ni fizički dovoljno radne snage, a još je veći problem nekompetencija školovanih konobara, kuhara i drugih profesija koje izlaze iz strukovnih škola. Ugostitelji traže povećanje broja sati prakse u školskim prgramima i povećanje kvota za strane radnike.
Dok su svi ovi zahtjevi opravdani, iako nedovoljno precizni i ambiciozni, jedan zahtjev zagrebačkih ugostitelja privukao je posebnu pažnju. Forum zagrebačkih ugostitelja je, dakle, pred predstavnicima Porezne uprave, državnih inspekcija, Vlade i Grada, tražili zabranu postavljanja hladnjaka, ledenica i slične opreme za hlađenje pića i napitaka uz kioske i trgovine, te da zabranu prodaje kuhane hrane u supermarketima jer to smatraju nelojalnom konkurencijom. Koliko god objektivno opravdana bila upozorenja ugostitelja o nekompetentnim i proturazvojnim propisima koji reguliraju njihov biznis, njihov zahtjev za zabranom prodaje pića i hrane izvan restorana, simptom je ozbiljne zaostalosti i nerazumijevanja modernog tržišta, koji, ugostitelje zapravo srozava na razinu takstista koji ratuju protiv Ubera. U vrijeme kada online prodaja hrane i kultura ulične hrane rastu u cijelom svijetu, kada Zagreb doživljava eksploziju gastro festivala, restorana, bistroa, barova i street food lokala, kada se i vrhunski restorani trude demokratizirati svoj proizvod i učiniti ga pristupačnim što širem broju ljudi, zagrebački ugostitelji traže ovakve zabrane, umjesto da se jače udruže i aktivnije bore za razumniju poreznu politiku i zakonsku regulativu u ugostiteljstvu. Zabrane, naravno, neće biti. Jedini rezultat koji ugostitelji mogu postići ovakvim zahtjevima, jest daljnje antagoniziranje javnosti.
