Hrvatska narodna banka ovih je dana procijenila da će turizam u 2022. godini zaraditi najmanje 11,3 milijarde eura. Ugledni ekonomist Velimir Šonje smatra da bi nam turizam ove godine mogao donijeti 12,1 milijardu eura. Riječ je o apsolutno najboljim financijskim rezultatima u povijesti hrvatskog turizma.
Ovako visoke rezultate ne treba pripisivati efektu inflacije: i da inflacija iznosi dva do tri posto, Hrvatska bi zabilježila financijski najuspješniju turističku sezonu ikad.
Pitanje je, naravno, što dalje? Hrvatskoj, duboko smo uvjereni, ne treba više turista nego što ih je došlo ovaj mjesec.
Ceste su zatrpane, parkirališta su žestoko prebukirana, na plaže više nitko ne stane. Turistički gradovi na Jadranu raspadaju se od viška turista, jer naprosto nisu dizajnirani za toliko mnogo ljudi. Hrvatska može povećati broj turista jedino još u aviodestinacijama poput Dubrovnika, i na pojedinim otocima poput Paga, Visa, Korčule i Mljeta, gdje ne postoji ozbiljna hotelska industrija. Hrvatska je vrlo blizu punom kapacitetu primanja turista.
Svako bitno povećanje broja dolazaka postat će ekološki opasno i infrastrukturno neodrživo.
Hrvatskoj, dakle, ne treba više turista. Ali, Hrvatskoj trebaju turisti koji više troše. Ovdje ne želimo reći da se Hrvatska treba odreći backpackera i turista s budžetom niže srednje klase. U ultraskupoj Veneciji odmah kraj čuvenog hotela Danieli, gdje je soba prije petnaestak godina koštala tisuću eura za noć, već se desetljećima nalazi jeftini hotel s dvije zvjezdice.
Šifra modernog turizma jest obraćanje svim slojevima publike; u krajnjoj liniji, nikome tko želi vidjeti Dubrovnik to ne smije biti onemogućeno zbog visokih cijena, jer Dubrovnik pripada cijelom čovječanstvu.
Ali, hrvatski turizam u idućoj razvojnoj fazi mora privući što više gostiju s velikom i vrlo velikom kupovnom moći. Jedino će se tako ovogodišnji financijski rezultati moći značajnije povećavati.
A da bi mogao privlačiti mnogo turista s velikom i vrlo velikom kupovnom moći, hrvatski turizam mora žurno poboljšati strukturu svoje ponude, od hotela, preko restorana i klubova do uvođenja sadržaja koji trenutno ne postoje, poput shoppinga i kulturnog turizma.
