U Zagrebu se u listopadu otvara Muzej čokolade, što svakako treba pohvaliti. Otvaranjem Muzeja čokolade, Zagreb dobiva još jednu zabavnu i povijesno čvrsto utemeljenu turističku atrakciju. Naime, u Zagrebu se čokolada proizvodi još od 1911. godine, kada je osnovana tvornica Union, koja je samo dvije godine kasnije stekla status službenog dobavljača za habsburški Dvor.
Već 1920. počinje proizvodnja preteče današnjih Bajadera, a 1938. kreće se s proizvodnjom tankih čokoladnih pločica od 15 grama, koje su kasnije prerasle u Životinjsko carstvo. Poslije Drugog svjetskog rata, Union postaje Josip Kraš i prerasta u uvjerljivo najvažniju tvornicu čokolade u tadašnjoj Jugoslaviji. Osim Kraša, u Hrvatskoj čokoladu uspješno proizvode Zvečevo i Kandit. U povodu otvaranja Muzeja čokolade, izdvojili smo sedam kultnih čokoladnih proizvoda iz druge polovice prošlog stoljeća, od kojih neki i danas dominiraju policama hrvatskih supermarketa.
U sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća velika čokolada s lješnjacima, od 200 grama, u crvenom omotu, bila je jedan od simbola potrošačkog luksuza u Hrvatskoj. Ta se čokolada ponosno nosila u goste, na rođendane i na božićne i novogodišnje proslave. Poanta je bila u veličini lješnjaka: čokolada od 100 grama u crvenom omotu sadržavala je usitnjene lješnjake, a ova veća cijele lješnjake ili polovice lješnjaka.
Bajadere su u prošlosti bile nešto najskuplje i najraskošnije povezano s čokoladom, što se moglo kupiti u jugoslavenskim supermarketima. Bajadere su bile hrvatske Mozart kugle (mora se naglasiti da u ona vremena nismo znali ništa o belgijskim i francuskim čokoladama, dok je Lindt postao šire dostupan tek sredinom devedesetih). Bajadere se i danas dobro drže na tržištu.
U Zvečevu sasvim ozbiljno tvrde da je njihov Mikado prva čokolada punjene rižom na cijelom svijetu. Nesporno je, u svakom slučaju, da je Mikado bio ekscentrično popularan i da je uspio preživjeti do danas.
Kraš je serijom mini čokolada, dakle individualno zamotanih čokoladica od 5 grama pakiranih u kutiju od 100 grama, postigao izvanrednu dodanu vrijednost na tržištu. Mini je postala prva trendovska hrvatska čokolada, a najviše se cijenila ona s runolistom.
Griotte, čokoladni bomboni punjeni cijelom višnjom i alkoholom, vjerojatno su najvredniji Krašov proizvod uopće. Nažalost, Griotte do danas nisu stekle popularnost Bajadera ili pojedinih Kraševih čokolada. Griotte su proizvod koji se pojavio na tržištu prije svog vremena. Danas bi ga trebalo osvježiti nekom vrhunskom crnom čokoladom i maraskama Luxardove klase.
Uz ove jeftine čokoladne pločice sa sličicama životinja odrasle su stotine tisuća klinaca. Životinjsko carstvo važan je dio odrastanja starijih generacija, a i neki današnji klinci ga vole.
Ova downmarket čokolada ikonografski pripada vremenu optimizma druge polovice prošlog stoljeća. Riječ je o lijepoj, maloj provincijskoj čokoladi ( u ovom kontekstu pridjev provincijsko ne treba shvatiti maliciozno).
Praline od tamne čokolade pojavile su se kao jedan od inovativnijih Kraševih proizvoda. Naziv ledene dolazi od punjenja u kojemu menta i limun stvaraju hladni osjećaj u ustima. Iako su zbog sintetičkog okusa punjenja bile daleko od klasične kombinacije okusa čokolade i mente, Fontana ledene kocke bile su vječna atrakcija i danas su jedan od najpopularnijh Kraševih proizvoda.
Ove čokolade bile su KitKat efekt svog vremena, popularne više zbog oblika nego okusa. Zlatnih 8 su bile štangice od čokolade u zlatnom staniolu, u kutiji perforiranoj na sredini koja se mogla “prepoloviti”. Taj dizajn omogućavao je da se Zlatnih 8 jede u hodu, zbog čega su jedno vrijeme bile jako trendi. Verzija s mljevenim lješnjacima i bademima je bila hit. Zvečevo je imalo svoju varijantu Kavalir, u crvenoj kutiji s ružama, koju su više brendirali kao luksuznu nego trendovsku čokoladu.