U Istri nema puno velikih privatnih vinarija. Među najvećima su Veralda sa 60 hektara, Cattunar s pedesetak i Medea s 51 hektarom. Medea, međutim, proizvodi znatno više vina od Veralde i Cattunara. Medea pod različitim etiketama proizvodi oko 350 tisuća litara vina, što je čini drugom najvećom istarskom vinarijom iza Agrolagune.
Fascinantno je da se razmjerno malobrojni Medein tim prema toj i po internacionalnim kriterijima relevantnoj godišnjoj proizvodnji, ponaša kao da je riječ o manjoj butiknoj vinariji. U Medeinoj smo kušaonici često probali vina u raznim fazama proizvodnje: od onih koja još fermentiraju, do veličanstvenih uzoraka Punta Grece iz barriquea.
Marko Krstačić, energičan, pametan i komunikativan čovjek koji donosi sve glavne odluke u Medeinim vinogradima i podrumu, o svakom vinu govori s toliko strasti, često i ponosa, kao da se radi o minijaturnim serijama.
Medea je uz Lagunu jedina istarska vinarija koja je uspjela postići visoku kvalitetu uz vrlo niske cijene. Njene bazične butelje, koje u maloprodaji koštaju oko 6 eura, predstavljaju toliko dobru vrijednost za novac da je Malvazija s navojnim čepom osvojila brončanu medalju na Decanterovim svjetskim nagradama; bronca za šest eura na polici uistinu je više nego dobra preporuka. Medea u boce puni malvaziju, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot i teran. Tu su još charmat pjenušac i rose.
No, malvazija je naravno, samo središte Medee. Uz bazičnu, masovno pristupačnu svježu Malvaziju, Medea proizvodi i Montiron, malvaziju iz istoimenog vinograda na jugu Istre, koja je uspjela pomiriti značajke svježeg i odležanog, blago maceriranog vina.
Montiron je jedna od onih istarskih malvazija koje spadaju u poseban, individualni kvalitativni razred. Grožđe za Montiron bere se ručno, vinogradi su stariji, bobice zrelije a vino, naravno, odležava dulje od svježih malvazija. Montiron može biti jedan od modela daljnjeg razvoja istarskih, osobito južnoistarskih malvazija.
Medea zasad proizvodi samo jedno crno vino ultrapremium kategorije, već glasoviti merlot Punta Greca, od grožđa s istoimenog rta, okruženog morem s tri strane; Punta Greca najjužniji je vinograd u Istri. No, s obzirom na očiglednu zainteresiranost gospodina Krstačića za teran, kao i na rastuću popularnost premium terana u restoranima, ne bi nas čudilo da u narednim godinama kušamo neki luksuzni Medein teran.
Evo što nam je Marko Krstačić rekao o preduvjetima za proizvodnju velikih terana.“Prednost terana jest njegova svestranost i mogućnost proizvodnje vina različitih karaktera s obzirom na lokaciju sadnje, tip tla i mikroklimu. Najveće su teranove mane njegova osjetljivost na sušu i vrijeme dozrijevanja. U toplijim dijelovima Istre gdje je manje padalina, teran lako doseže punu zrelost, ali je potrebno savršeno pogoditi trenutak berbe. Na hladnijim se položajima javlja nedovoljna zrelost i opasnost od bolesti zbog povećane vlage.
Vrhunski teran, uz pretpostavku sadnje na optimalnoj mikolokaciji, može se proizvesti adekvatnim radom u vinogradu uz odgovarajuću regulaciju prinosa. Međutim, sve to ne mora značiti uspjeh baš svake godine. Važno je reći da jako stari vinogradi u slučaju terana ne daju nužno kvalitetnije grožđe. Ali, stari su vinogradi otporniji na sušu. Naši se nasadi terana sada bliže desetoj godini, što znači da vinogradi dolaze u punu formu. Primjećujemo da su rezultati značajno bolji,” kaže gospodin Krstačić.
Medea je jedna od nekoliko vrhunski organiziranih istarskih vinarija koje pokrivaju čitavo nacionalno restoransko i hotelsko tržište. Medea, međutim, kao i većina drugih istarskih vinarija značajnu količinu vina prodaje u svojoj lijepo uređenoj kušaonici u Vodnjanu, gdje posjetitelji mogu kupiti i Salvelina ulja.
Kombinacija dobrih plasmana u HoReCi i efikasne kućne prodaje omogućila je Medei da čak i u prvoj pandemijskoj godini, koja je za vinsku industriju u cijelom svijetu bila izrazito kritična, uspije prodati vrlo mnogo vina. S obzirom na vinograde kojima raspolaže i na stručnost tima koji vodi vinariju, Medea bi se vrlo brzo mogla naći pred odlukom o prelasku u viši tržišni rang vina, osobito kad je riječ o malvaziji. Logično je da većina većih vinarija buteljira tri linije vina, naprosto zato što pedesetak ili više hektara vinograda ne mogu dati istu kvalitetu grožđa.
Medea bi, dakle, uz sadašnju bazičnu liniju malvazije i Montiron, možda mogla početi razmišljati o ulasku u ultarpermium sektor, bilo s dugo maceriranim ili samo s dugo odležavanim malvazijama napravljneim od grožđa iz vinograda sa izrazito niskim prinosima. Nema nikakve sumnje da bi istarski gastronomski restorani sa zadovoljstvom prihvatilii takvu Medeinu liniju. A pitanje dugo odležanog terana ostavljamo protoku vremena i spremnosti Medeinih vinograda da proizvedu grožđe dostojno Punta Grece.
Povijest Vinarija Medea osnovana je 1964. godine
Površina vinograda 51 hektar vlastitih vinograda. Ne rade s kooperantima
Godišnja proizvodnja Oko 350 tisuća litara
Najvažnija Medea vina od autohtonih sorti Malvazija Medea, Malvazija Montiron, Teran Medea
