Belje je jedna od najvećih i najmodernijih hrvatskih vinarija. Belje raspolaže s preko 600 hektara vinograda u Baranji, zasađenih uglavnom graševinom te s nekoliko crnih sorti i manjim brojem loza chardonnaya. Belje je prva hrvatska vinarija koja je dobila zlatnu Decanterovu medalju i Regionalni trofej za crno vino; riječ je o Merlotu iz 2008. godine. Belje je osvojilo bezbroj međunarodnih priznanja za svoje graševine, uključujući i srebrnu Decanterovu medalju za graševinu s navojnim čepom, koja košta tridesetak kuna (na akciji 23).
[adsense_content_v2]
Kao velika, etablirana vinarija Belje je godinama surađivalo sa svim većim hrvatskim hotelskim kućama, koje su redovito kupovale značajne količine beljskih vina pod etiektama Belje ili pod kućnim etiketama. Premda se taj kanal prodaje prošle godine bitno smanjio, Belje je 2020. godinu završilo s razmjerno dobrim rezultatima.
Direktorica marketinga Ljiljana Vajda Mlinaček objasila nam je kako se Belje nosilo s najgorom godinom u novijoj povijesti hrvatske vinske industrije.
Kako su epidemijska kriza i sve njene posljedice utjecale na poslovanje Belja u 2020. godini?
Epidemija Covida-19 značajno je utjecala na poslovanje mnogih vinara, ne samo u Hrvatskoj već u cijelom svijetu. Zbog proljetnog zatvaranja cijelog gospodarstva i ograničene turističke sezone, nismo ostvarili godišnje planove u HoReCa sektoru, no zadovoljni smo plasmanom vina u maloprodaji.
Što su 2020. bili Vaši glavni kanali prodaje?
Supermarketi i općenito maloprodaja najvažniji su kanali prodaje vina u lanjskoj godini. Kako bismo dodatno potaknuli prodaju u zadnjem kvartalu, kreirali smo bogatu ponudu poklon paketa vina za blagdane, a uz to smo intenzivirali prodaju vina putem našeg web shopa, u kojem se najviše traže premium vina, magnumi i naša posebna personalizirana vina.
Kako je kriza utjecala na Vaše poslovne planove? Jeste li morali odustati od planiranih investicija?
Planirani su razvojni projekti zbog epidemije su prebačeni u 2021. godinu, no sve ostale aktivnosti tekle su prema planu, uključujući berbu grožđa. Berba je završena u redovitim rokovima. Osigurali smo dovoljan broj sezonskih radnika tijekom berbe i uspjeli smo pripremiti sve potrebno za skori izlazak na tržište vina iz 2020. godine.
Kako biste opisali strategije preživljavanja u teškim godinama?
Naša strategija diversifikacije ponude, širine asortimana, korištenja različitih kanala prodaje, kombinacije plasmana na domaće i izvozna tržišta, pokazala se ispravnom tijekom krize. Krizne godine mogu se koristiti za inovacije i nove projekte, na kojima upravo intenzivno radimo. Iznimno nam je važna dvostrana komunikacija s potrošačima, kojoj smo posvetili puno vremena i truda.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i održivo rješenje za hrvatsku vinsku industriju ?
Izvoz je velika prilika za hrvatska vina više i visoke kvalitete. Naše vrijeme za izvoz sigurno dolazi u narednim godinama. Najviše smo fokusirani na izvoz graševine, jer ona na našem terroiru daje najbolja vina u globalnim okvirima. Graševina je naš veliki potencijal i zbog širokog raspona stilova vina koji se proizvode od te sorte, od mladih svježih berbi, preko bogatih predikata do vina koja mogu jako dugo odležavati.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu kriznu godinu poput lanjske?
Bilo bi dobro kad ne bismo morali razmišljati o još jednoj kriznoj godini i kad bi se pandemija suzbila. Iz berbe 2020.očekujemo sjajna vina, koja će doći na tržište na proljeće 2021. godine. Ključno je da se proizvođači udruže i surađuju na što uspješnijem plasmanu vina na inozemnim kao i na hrvatskom tržištu.
Kako dugoročno učiniti hrvatsku vinsku proizvodnju profitabilnom?
Ulaganja u kvalitetu vina, promociju domaćih vina i edukaciju potrošača od Hrvatske će stvoriti vinsku zemlju u kojoj će i stanovnici i turisti uživati u lokalnim vinima koja se najbolje slažu s lokalnom gastronomskom ponudom.
Jesu li medalje na velikim međunarodnim natjecanjima, poput Decanterovih Svjetskih nagrada, bitno utjecale na prodaju beljskih vina?
Medalje s Decantera ili Mundus Vinis potvrda su kvalitete i utječu na prepoznatljvost naših vina kod potrošača. Najboji pokazatelj utjecaja Decanterovih zlatnih medalja i Regionalnog trofeja vidljiv je na beljskom Merlotu, koji je doživio ogroman rast prepoznatljivosti, popularnosti i prodaje, pa je za sobom poukao i sva naša druga crna vina. Upravo zahvaljujući uspjehu beljskog Merlota, Baranja se počela percipirati kao hrvatski Bordeaux.
