Na sjednici održanoj u utorak popodne, Vlada Republike Hrvatske predstavila je prijedloge mjera pomoći kojima bi domaći turizam, poljoprivreda i ostatak gospodarstva trebao amortizirati udar krize izazvane pandemijom korona virusa. U idućih nekoliko dana očekuju se Kako je otvarajući sjednicu nekoliko puta naglasio ministar financija Zdravko Marić, riječ je o mjerama koje bi trebale amortizirati prvi udar epidemije na gospodarstvo. Mjere su predviđene za trajanje od tri mjeseca s mogućnošću produljenja za još tri mjeseca, i sve se mogu korigirati naknadnim procjenama ovisno o razvoju situacije, izmjenama zakona koje će u nekim slučajevima biti nužne i onoga što nakon rasprave izglasa Sabor.
Mjere pomoći predložene su u dvije kategorije, horizontalne koje se odnose na sve sektore pogođene korona virusom, i specifične mjere koje su u suradnji s financijskim institucijama za svoje sektore predložila ministarstva. Najvažnije horizontalne mjere su odgoda plaćanja svih davanja državi, uključujući sve poreze, doprinose i komunalne naknade, i sufinanciranje plaća zaposlenima kako bi se spriječili otkazi. Država je svakom poslodavcu spremna sufinancirati minimalac tri mjeseca. Dio novca za plaće trebao bi doći i iz euorpskog socijalnog fonda.
Glavni ciljevi programa pomoći, rekao je ministar Marić, su sačuvati radna mjesta i osigurati likvidnost za plaće i nastavak poslovanja. Prijave za pomoć počinju u ponedjeljak a prve bi mjere trebale biti odobrene ovoga tjedna. Nakon toga očekuje se da će vlastite mjere pomoći objaviti i lokalne samouprave. Sva davanja koja budu odgođena, kao i druge dugove, tvrtke i građani moći će otplatiti bez kamata, do 24 rate.
Poduzetnicima se odobrava tromjesečni moratorij na kredite kod HBOR-a i komercijalnih banaka uz mogućnost reprograma postojećih kredita, a pokrenut će se i nove kreditne linije za likvidnost, kojeće firme moći dizati za plaće, plaćanje dobavljača i operativne troškove. Ti će se krediti isto moći reprogramirati ako bude potrebe. Nakon poduzetnika, slične bi mjere trebale biti donesene i za kredite građana. Hrvatska će koristiti i niz financijskih mjera koje Europska komisija dogovara s europskim financijskim institucijama, a ministar Marić najavljuje da će se otvarati i programi globalnih financijskih institucija.
Za tvrtke i poduzetnike koji su usred projekata financiranih EU fondova Vlada predlaže mjere na dvije razine. Jedna je produljenje rokova za realizaciju projekata i automatsko odobravanje 75 posto zahtjeva za nadoknadu troškova. Druga razina pomoći je povećanje iznosa pomoći za male, mikro i srednje poduzetnike . Vlada predlaže udvostručenje sredstava za mikrokreditiranje preko Hamag Bicro-a za dodatnih 114 milijuna kuna po kamatama od 0,5 do 1 posto ovisno o razvijenosti firme, a za male i srednje poduzetnike osigurat će se još 380 milijuna kuna za kredite za isplatu plaća i obrtna sredstva.
Osim dramatično naglog zaustavljanja potražnje, turizam čeka kritičan period u drugom kvartalu kada se inače radi 27 posto prometa u turizmu. Nastavi li se ova blokada do lipnja, turizam će izgubiti najmanje tri milijarde kuna prihoda. Osim sufinanciranja plaća i moratorija na kredite, poreze i davanja, Ministarstvo turizma predlaže niz specifičnih mjera, poput privremenog ukidanja turističke članarine, boravišne pristojbe, koncesija na turističko zemljište i produljenja roka za vraćanje stalnih sezonaca na posao. Rok od pet mjeseci za povratak stalnih sezonaca na posao produljen je na još tri mjeseca, a može se produljiti za još tri. Ova mjera trenutno vrijedi 11,5 milijuna kuna.
Ministarstvo poljoprivrede pored sufinaciranja plaća i održavanja likvidnosti predlaže prebacivanje novca iz Drugog stupa Zajedničke poljoprivredne politike u prvi, odnosno prebacivanje novca za dugoročni razvoj u kasu za izravne subvencije. Pomoć za poljoprivrednike, koji s blokadom turizma većinu robe neće imati gdje prodati, predlažu kroz 11 mjera s dodatnih 100 milijuna kuna za nove programe potpore malim OPG-ovima, povećanje subvencija za ribolov, potpore za ambalažu kako bi poljoprivrednici robu mogli jeftinije dostaviti na tržište, produljenje roka za plaćanje ugovornih obveza koje imaju korisnici programa ruralnog razvoja, ubrzanje svih isplata u tekućim programima pomoći, moratorij na plaćanje koncesija i naknada za državna zemljišta i ribnjake i otvaranje novih kredita za obrtna sredstva u poljoprivredi.
