Asfalt se užario, na ulici se nemamo gdje skloniti od toplinskog vala iz Afrike. Jedino što bismo prihvatili kao sigurno osvježenje i piće protiv žeđi na ovakvim vrućinama je čista voda, što hladnija, u što većoj čaši. Čini se, ipak, da nam intuicija (ili ono što nam govore od djetinjstva) ne nude najbolje rješenje. Prema jednom od najnovijih istraživanja provedenom u Velikoj Britaniji, na ovim vrućinama žeđ je puno efikasnije gasiti hladnim mlijekom. Ili, u manjoj mjeri, svježim sokom naranče. Znanstveni tim sa Sveučilišta Loughborough odlučio je istražiti koliko je utemeljeno opće mišjenje da je voda najbolje hidratantno piće. Proveli su niz mjerenja, među ostalim 72 muškarca od prosječno 25 godina konzumirali su iste količne 13 različitih popularnih napitaka, a znanstvenici su pratili koliko im dugo treba da se tekućina apsorbira te koliko tekućine i koliko dugo ostaje u organizamu. Na temelju tih mjerenja napravili su hidratacijski indeks.
Prema njihovim tablicama, pola količine vode koju popijemo, organizam izbacuje u vrlo kratkom vremenu, tako da tako, primjerice, ako pijete dvije litre vode dnevno, tvrde ovi znanstvenici, možete računati na efekt koji bi prije odgovarao količini od jedne litre nego dvije. Ispitanicima u istraživanju dali su da popiju po litru vode. Količini vode koja nije eliminirana s urinom nego je ostala u organizamu najmanje iduća dva sata, dodijeljen je indeks 1.0. Prema istom kriteriju, indeksirani su ostalina napici. Oni s indeksom većim od 1.0 u organizamu ostaju u većoj količini od litre vode (što bi trebalo značiti da bolje hidratiziraju tijelo), a oni s indeksom manjim od 1.0 se brže izlučuju iz tijela od vode i stoga su manje hidratantni od vode. Na kraju se ispalo da najveći indeks imaju hladno mlijeko i narančin sok.
Mlijeko ima indeks 1,5, a sok 1,39. Relativno visoki hidratacijski indeks mlijeka objašnjavaju elektrolitima, kaliju i natriju koji se prirodno nalaze u mlijeku, usporavaju pražnjenje želuca i čine manji pritisak na bubrege do vode. Pivo i kava također imaju iznenađujuće visko indeks, skoro kao gazirana voda, pa čak ni gazirani sokovi ne stoje loše. Naravno, ne smije se ne spomenuti da je među financijerima ovog istraživanja Coca Cola. Nitko je ne može preporučiti kao zdravo piće zbog količine šećera i CO2, ali to ne znači da nije efikasna u hidratiziranju organizma. Evo kako stoje najkonzumiranija pića prema “Coca Colinom indeksu” hidratacije.
Ako je iz ovog istraživanja proizišlo išta korisno, to bi mogao biti savjet da, ako idete negdje gdje ćete dugo morati trpiti vrućinu a znate da voda možda neće biti dostupna, pored vode popijte i čašu mlijeka ili ledene kave. Pored svog tog kofeina, šećera, mliječne masnoće, mjehurića, možda nekim čudom i upali.
