Ovih dana izlazi neobičan novi vodič za hrvatska vina. Neobičan, jer ga nisu napisali sommelieri ni vinski kritičari, već wine geekovi koji su Hrvatsku otkrili prije svega nekoliko godina i proveli gotovo godinu dana obilazeći vinarije i vinograde u svim regijama. Knjiga Cracking Croatian Wine: Visitors Guide to The Wines of Croatia” rezultat je tog vinskog maratona. Funkcionira i praktični vodič s više od 120 preporuka za ljude na različitim stupnjevima znanja o vinima, i priča o europskoj vinskoj regiji u nastanku. Za hrvatsku publiku i vinsku scenu, Cracking Croatian Wine daje koristan pogled na hrvatska vina i vinsku politiku iz perspektive kupaca na svjetskim tržištima. Prije knjige o hrvatskim vinima autori Charine Tan i Matthew Horkey objavili su vodič Sipping Santa Barbara i Uncorking The Caucasus, knjigu o vinima Gruzije, Turske i Armenije. S Matthewom Harkeyem prije nekoliko smo dana razgovarali o njihovoj strasti prema otkrivanju nepoznatih jedinstvenih vinskih regija, okolnostima koje su ih dovele u Hrvatsku i njihovim iskustvima s hrvatskim vinima.
Charine Tan i Matthew Harkey
Zašto ste počeli istraživati hrvatska vina?
Budući da Charin i obožavamo putovati i istraživati različite kulture, dugo smo bili zainteresirani za ovaj dio svijeta. Za hrvatska vina konkretno, zainteresiralo nas je nekoliko stvari. Prije nekoliko godina na Baliju smo upoznali jednog Hrvata. Kad smo mu rekli da pišemo o jedinstvenim vinskim regijama koje još nisu dovoljno poznate u svijetu, dao nam je da kušamo nekoliko hrvatskih vina koje je imao sa sobom. Ta su nas vina jako zaintrigirala. Gary Vaynerchuk je svojedobno bio toliko impresioniran hrvatskim vinima da je objavio dvije epizode o Hrvatskoj u svojoj web seriji Wine Library TV. U jednoj od tih epizoda sudjelovao je Cliff Rames iz Wines of Croatia. Cliff je Njujorčanin, sin Murterana, koji je odigrao golemu ulogu u promociji hrvatskih vina u Americi. Onda smo vidjeli epizodu o hrvatskoj obali u Bourdainovoj seriji No Reservations. Sve je to ostavilo dubok utisak na nas i odlučili smo upoznati hrvatsku vinsku scenu iz prve ruke.
Vi niste sommelieri ni profesionalni vinski kritičari, ne poslujete s vinima, ali putujete po svijetu baveći se isključivo vinima. Kako to funkcionira?
Da, Charin je radila kao stručnjak za brend strategije za velike međunarodne kompanije, ja sam liječnik. U svibnju 2015. oboje smo napustili karijere u Singapuru da bi putovali po svijetu. Prvo smo samo putovali, ali ubrzo smo shvatili da većinu vremena na putovanjima zapravo provodimo s vinarima i na kušanjima vina. Dok smo stigli do Gruzije i Armenije, doživjeli smo epifaniju. Vidjeli smo da u relativno nepoznate vinske regije skrivaju toliko fascinantnih priča, da bi bio zločin ne podijeliti ih. Od tog trenutka odlučili smo svu svoju energiju posvetiti neopjevanim kutevima vinskog svijeta.
Kome je namijenjen vodič Cracking Croatian Wine?
Cracking Croatian Wine napisali smo za ljubitelje vina koji dolaze na odmor u Hrvatsku. Mnogi koji doputuju na tjedan ili dva ne žele trošiti godišnji na loša vina. Htjeli smo da ljudi koji ne poznaju scenu iskuse neka od najuzbudljivijih vina u Europi. Knjiga će im dati insajderski uvid u hrvatska vina, pomoći da pronađu najbolja i dobiju više od svog svog iskustva ovdje. Ali mislim da će knjigabiti korisna i domaćoj publici. Mnogi naše prijatelje u Hrvatskoj iznenadili smo vinima koje smo iskopali. S toliko malih proizvođača, i iskusni lokalac uvijek može otkriti novo i zanimljivo vino.
Što vas se najviše dojmilo u Hrvatskoj?
Raznolikost! Fantastično je koliko je različitih terroira na ovako malom prostoru, a broj sorti je zapanjujuć. Na hrvatskoj se zemlji i klimi može proizvoditi bilo koji tip vina, od mediteranskih crnjaka do raskošnih slatkih vina. Vinska raznolikost u Hrvatskoj ravnopravna je talijanskoj i francuskoj.
Vi predstavljate specifičnu populaciju, ljude koji putuju u Hrvatsku i zanima ih vino. Što je ovdje najzanimljivije takvoj publici?
Najjači prodajni faktor su autohtone sorte. Wine geekove poput nas oduševljava što putujući po Hrvatskoj stalno možemo otkrivati nove sorte. U Dalmaciji nam se činilo da svaki otok ima drugo skriveno blago u vinogradima.
Koji vinari i regije su vam bili najzanimljiviji?
Ovo će sad zvučati kao kliše, ali zaista smo u svakoj regiji u Hrvatskoj našli smo nešto posebno. Južnodalmatinski otoci i Istra opravdano privlače najveću pažnju, tamo se rade neka spektakularna vina. Te dvije regije trenutno su vjerojatno lideri u proizvodnji kvalitetnih vina i o njihovim bismo najboljim vinarima mogli pričati satima. Cijela Bregovita Hrvatska ima potencijal za izvrsna i vina i još je uvijek zapostavljena. Posebno volimo Plešivicu. Na korak od Zagreba imate četiri top vinara: Tomca, Koraka, Šembera i Ivančića. Ti ljudi rade nevjerojatne stvari. Mislimo da će upravo Plešivica u budućnosti raditi neka od najvećih hrvatskih vina.
Posebno smo vezani za središnju Dalmaciju, tamo se svako malo pojavi novi proizvođač Vinari poput Bibicha, Bire, Gracina ili Sladića rade lavovski posao s lokalnim grožđem. Na kraju, moramo spomenuti Vis. Dosta ljudi govorilo nam je da su viška vina grozna. Stvarno i ima loših primjera, ali i odličnih vinara poput Radana i Senjanovića, koji su se fokusirali na visokokvalitetna vina. Ljubitelji vina trebali bi držati Vis na oku.
Na temelju onoga što ste vidjeli putujući Hrvatskom, što bi bi bio najjači faktor izdvajanja hrvatskih vina na stranim tržištima?
Autohtone sorte. Vinski svijet stalno traži nove sorte i autentične priče. Hrvatske lokalne autohtone sorte daju jedinstvena vina koja zapravo nemaju prave konkurencije u svijetu.
Koje autohtone sorte vam se čine najperspektivnijima?
Bijele sorte poput grka, pošipa i vugave imaju golemi potencijal i od njih se već proizvode neka fenomenalna vina. Birin Grk Sur Lie jedno je od najposebnijih bijelih vina koja smo kušali u Hrvatskoj. Babić i lasina također imaju potencijala. Nema puno vinograda ni vinara koji rade s tim sortama, ali vina obećavaju i nadamo se da će se više proizvoditi.
Čak ni najpoznatije hrvatske sorte plavac mali i malvazija još nisu pokazale sve što mogu. Kad se plavac mali dobro napravi, ljepotu tih aroma i cvjetnih nota jednostavno ne možete zaboraviti. Tužno je koliko u Dalmaciji rade loših vina od ove sorte. Šteta, jer odvraćaju mnoge koji se preko takvih vina prvi put sretnu s plavcem malim. S druge strane, u Istri su gotovo sve svježe, hrskave malvazije dobra vina. Ipak, mislimo da malvazija zaista briljira u maceriranim vinima. Claieve, Dobravčeve ili Roxanicheve macerirane malvazije su dobar primjer. Stekli smo dojam da Istrijani još ekspermentiraju i traže najbolji izričaj za ovu sortu.
Kakvi su vam dojmovi o hrani i restoranima u Hrvatskoj?
Kad smo u Hrvatskoj, ne stignemo puno jesti i obično jedemo na mjestima koja nam preporuče ljudi koji tamo žive. Doslovno ste blagoslovljeni prirodom što se hrane tiče. Od bijelih tartufa u Istri preko sjajnih suhomesnatih proizvoda od morske hrane na Jadranu i istarskih i dalmatinskih maslinovih ulja, sve je toliko dobro i distinktivno. S toliko vrhunskih svježih sastojaka, čovjek bi očekivao veliki napredak na restoranskoj sceni. Mnogi restorani i konobe srednjeg ranga, međutim, poslužuju iste stvari upitne kvalitete, posebno u odnosu na cijene. Sastojci su često i svježi, ali metode pripreme nisu baš inovativne. S druge strane, u Hrvatskoj, ako znate gdje, možete doživjeti divna gastronomska iskustva. Restorani poput Dubravkina puta ili Boškinca pružaju nevjerojatnu vrijednost za novac u odnosu na slične restorane u Europi. Ali jednostavno nema dovoljno takvih restorana.
Kada biste kao strani gost u Hrvatskoj morali izdvojiti jednu važnu stvar o vinima u restoranima, što bi to bilo?
Cijene. Ugostitelji hrvatskim vinima nabijaju previsoke cijene. To nas rastužuje, jer nije fer prema velikoj vinskoj zemlji kakva je Hrvatska. Mali proizvođač može napraviti najdivnije vino, ali ljudi se obeshrabre kad vide koliko ono košta na vinskoj listi. Onda naruče otvoreno kućno vino ili najjeftiniju boce na karti i odu s potpuno krivim dojmom o hrvatskim vinima. Kada bi se na tome poradilo, mislimo da bi potrošnja vina u restoranima skočila i ljudi bi iz Hrvatske odlazili s puno boljim utiscima o vinskoj sceni. Željeli bismo da hrvatska gastronomija na svjetskoj sceni izbori mjesto koje joj objektivno pripada. Ovdje se proizvodi toliko izvrsnih vina da zaslužuju dobru gastronomsku scenu.
Kako vam je bilo raditi u Hrvatskoj?
Fantastično. Cijelo smo vrijeme imali osjećaj da smo prihvaćeni i stekli smo puno prijatelja. Zbog strastvenih vinara i drugih sjajnih ljudi koje smo sretali, cijeli proces istraživanja i pisanja bio je otkriće. Hrvati su zanimljivi. Isprva djeluju distancirano, ali kad te puste blizu imaš osjećaj da ste odrasli skupa.
Nakon svega što ste vidjeli i kušali ovdje, što mislite, kako bi se stvari za hrvatsku vinsku industriju mogle razvijati u budućnosti?
Hrvatska je godinama na rubu nečeg velikog i kao da ne uspijeva probiti barijeru. Uvjereni smo da ova zemlja, uz bolju organiziranost i efikasniju promociju na stranim tržištima, može postati veliko ime na vinskoj karti svijeta. Nadamo se da će i naša knjiga biti neka vrsta katalizatora za vinsku industriju i da će pokazati ljudima što Hrvatska zaista može ponuditi.
