Wolt je potvrdio da privremeno obustavlja dostavu u rubnim zagrebačkim kvartovima. Razlog je predugo vrijeme dostave, zbog kojega hrana korisnicima ne može uvijek stići u optimalnom stanju, a Wolt želi svugdje osigurati istu kvalitetu dostave. U nekim kvartovima prvo su ograničili ponudu a onda i obustavili dostavu. Najavljuju da će se vratiti čim riješe problem.
Wolt je prvi servis u Hrvatskoj koji je pokazao u kojoj mjeri biznis s dostavom mijenja svjetsko tržište hrane. Woltova aplikacija i strategija – suradnja s najpopularnijima i nekima do boljih zagrebačkih restorana umjesto dostave loše hrane iz catering tvornica – brzo su mu omogućili širenje i izvan Zagreba i osigurali stalnu publiku.
No, u neke zagrebačke zone Wolt se nije proširio. Na Mlinovima Wolt dostavlja samo iz jednog lokala. Na Pantovčaku su prvo smanjili broj restorana iz kojih dostavljaju, pa onda potpuno ukinuli dostavu.
Kao glavni razlog navode broj narudžbi na određenom prostoru. Servisima poput Wolta uvijek je profitabilnije dostavljati u kvartove gdje u neboderima živi par tisuća ljudi po kvadratnom kilometru, nego u rezidencijalne kvartove gdje realno mogu imati svega nekoliko narudžbi za desetak kilometara vožnje. Očito je da i Wolt i njegov konurent Glovo smatraju da im se za rubne i brdske kvartove ne isplati ulagati u dostavu automobilima i motorima.
Biznis s dostavom hrane preko aplikacija ekplozivno raste. Želja ljudi da u udobnosti vlastitog doma biraju i jedu retoransku hranu, jedan je od najvažnijih trendova na svjetskom tržištu hrane, kojemu se priključuju i neki od najprestižnijih restorana na svijetu, i na kojemu se zadnjih godina zarađuju milijarde. No, dostave su biznisu s dosta kompleknom problematikom.
Ni slučaj Woltova povlačenja iz rubnih zagrebačkih kvartova nije posve jednostavan, ali može se sažeti na na dva pojma – efikasnost servisa i prilagodba restorana. Čini se da se Wolt pokazao dobrim rješenjem za restorane koji nisu mogli financirati vlastitu dostavu. Ali nekim dobro organiziranim lancima restorana koji su ionako pokrivali dobar dio grada, Wolt nije donio dovoljnu razliku ni u prometu ni u efikasnosti, pa su se okrenuli Glovu.
Izvjestan broj restorana koji dobro rade preko Wolta doživio je kanibalizaciju. Gosti koji su nekad dolazili u restoran i trošili na vina, predjela i deserte, sada naruče jedno ili dva glavna jela i jedu ih kod kuće. Takvih je restorana malo i vjerojatno bi se sami trebali zapitati zašto je njima publika kanibalizirana a drugima nije, ali njihov slučaj svakako ukazuje na moguće posljedice promjena koje donose novi dostavni servisi.
Treći i vjerojatno najveći problem kada je riječ o restoranima je organizacija. Poznato je da hrvatski restorani imaju jedno od najgorih prolaznih vremena u Europi kada je riječ o pripremi hrane za dostavu. Mnogi su restorani suradnjom s Woltom i Glovom značajno povećali promet, ali ne žele uložiti u dodatno zapošljavanje ni infrastrukturu. Dostavljači predugo čekaju na hranu u restoranima, to značajno produljuje dostavu, nervira korisnike i donosi loše ocjene.
O specifičnostima dostave hrane mogu se pisati traktati, no poanta je da na tržištu pobjeđuju servisi koji uspiju pomiriti interese restorana i korisnika. S Woltovim povlačenjem iz dijela Zagreba zakinuti su samo korisnici. Kojih se, na koncu, ni ne tiče s kakvim se sve problemima servisi susreću. Ako izgube jedan servis, jednostavno će se okrenuti konkurenciji.
