Na sezonskom meniju Ducasseova glavnog restorana u pariškom hotelu Plaza Athenee , najskuplje pojedino jelo jesu škampi s kavijarom, koji koštaju 195 eura. To je pedeseteak eura skuplje od jastoga, ili četrdesetak eura skuplje od gusjih jetara s tog istog menija, nazvanog Jardin Marin, koji je posvećen ljetu. Tako su škampi potvrdili svoj status trenutno najcjenije pojedine namirnice na svijetu. O dolasku škampa na mjestu jastoga ili gusjih jetara , još je lani pisao magazin Bon Apetit, koji je na prvoj stranici objavio fotografiju velikog škampa, s naslovom: Škampi su novi foie gras
U samom tekstu se tvrdi kako su kuhari u cijelom svijetu poludjeli za škampima, kako je cijena eksplodirala (pa se navodi da funta, dakle manje od pola kilograma škampa, u newyorškoj trgovini Eataly košta 38 dolara, dakle 250 kuna, što je duplo skuplje nego kod nas), pa se upozorava da škampi moraju upotrebljavati ili živi, na čemu oduvijek inzistiramo, ili brzo smrznuti, “budući da meso škampa koji nisu živi jako brzo degradira.“ Degradirane škampe lako je prepoznati po prljavoj zeleno crnoj boji na prijelazu između repa i glave: ta se boja vrlo često pojavljuje na našim tržnicama, kao u restoranima.
Vrijednost namirnice
Bon Apetit također je konstatirao kako se meso jastoga doima rustikalnim u usporedbi sa slatkim i elegantnim mesom škampa. Škampi spadaju u obitelj jastoga, tako da je potpuno smiješno i netočno kada ih se miješa s raznim vrstama kozica (kao što to redovito rade prevoditelji emisija s Food Networka i 24 Kitchen, gdje se riječ shrimp gotovo redovito prevodi kao škamp). Škampi su, naravno, neusporedivo skupji od kozica.
U Bon Apetitu se ispravno navodi da se najviše škampa lovi u ledenim vodama Atlantskog oceana, blizu Škotske, Islanda i Norveške, ali se uopće ne spominju jadranski škampi, što je naravno, golema pogreška. Kako se i u Hrvatskoj na tržnicama prodaju škotski škampi, usporedbom jedan na jedan lako je utvrditi da su kvarnerski škampi prilično superiorniji.
Neprepoznatljivi u turističkom brendu
Bolji poznavatelji kvarnerskih škampa tvrde kako postoji razlika u kvaliteti mesa između ženki i mužjaka. Jedna proljetna degustacija u Plavom podrumu zaista nas je uvjerila da je meso ženki slađe i delikatnije od mesa mužjaka: razlikovanje kvalitete mesa po spolu škampa, mogao bi postati značajan doprinos ozbiljnom izučavanju gastronomskih vrijednosti ove najplemenijtije životinje iz Jadranskog mora.
Hrvatska gastronomija raspolaže, dakle, s tri sastojka, koji se ubrajaju među aposlutno najbolju hranu na svijetu. Riječ je o istarskom bijelom tartufu, kvarnerskim škampima i vrhunskom maslinovu ulju. Niti jedan do tih sastojaka osim, donekle, tartufa, nije postao svjetski prepoznatljiv element hrvatskog turističkog brenda. Što samo govori o golemom potencijalu hrvatske gastronomije, jednom kada se ovdje uspostavi ozbiljna , internacionalno relevatna restoranska scena.
