Živimo u takvom vremenu. S jedne strane mapiramo genom, s druge imamo finishing schools, koledže koji mlade žene pripremaju za dobru udaju. U utorak s masnim prstima na ulici jedemo burgere, u srijedu filozofiramo o najboljem vinskom pairingu uz 700-ti slijed u fine dining restoranu. Takvi kontrasti nisu nužno loši, naprotiv. Mogu nas nervirati, mogu nam se činiti kao simptomi disfunkcije svijeta, ali u široj slici upravo zahvaljujući oprekama lakše uočavamo potrebe za napretkom i popravljamo stvari.
Netflixova nova serija Mind Your Manners koncipirana je upravo na kontrastima. Riječ je klasičnom, dobro produciranom lifestyle realityju koji se bavi bontonom u današnjem globaliziranom svijetu. Serija prati dvije grupe sudionika, azijsku i američku. Voditeljica Sara Jane Ho je perfekcionistička fatamorgana. Zasljepljujuće je lijepa, ima porculanski ten, nepogrešiv modni stil i onu nedostižnu kombinaciju opuštenosti i savršenih manira za koju mislimo da dolazi samo rođenjem u određenoj klasi. E, ne dolazi, može se naučiti. Bar donekle.
Sara Jane Ho karijeru je počela kao analitičarka za akvizicije i spajanja u njujorškoj investicijskoj kompaniji Perella Weinberg Partners. Uz to je, naravno, upisala i švicarski Institut Villa Pierrefeu, jednu od najjačih svjetskih škola za rafiniranje mladih žena za visoko društvo. To joj je promijenilo život, ali ne kao drugim polaznicama. Umjesto da s novim manirima potraži bogatog muža, Sara Jane Ho se 2013. vratila u Peking i osnovala Institut Sarita, a dvije godine kasnije otvorila još jedan u Šangaju.
Frenetična poslovna aktivnost, novo bogatstvo i otvaranje Kine prema Zapadu stvorili su golemu potrebu za učenjem o manirima i dobrom ponašanju i na Istoku i na Zapadu, i Sara Jane Ho postala je jedna od traženijih konzultantica. Ono što je Marie Kondo napravila za naše zapadnjačke stanove, Sara Jane Ho želi napraviti za naše društvene odnose.
“Što znači imati fine manire?” pita Sara Jane u svakoj epizodi, “To naprosto znači da se osjećate mirno i ugodno u svojoj koži i da se nitko ne osjeća neugodno u vašoj blizini.”
Ovdje sada stvarno moramo dodati i jedan detalj bitan za priču. Djed Sare Jane Ho je Stanley Ho, milijarder s 19 casina u Makau poznatiji kao Kum i Kralj kocke, koji kroz Shun Tak Holding upravlja nizom kompanija u show biznisu, turizmu, transportu, nekretninama, bankarskom sektoru i zrakoplovstvu. Sara Jane Ho dakle jest odrasla je u visokoj kineskoj klasi, odgojena na imperijalnim damskim manirima. Ali uvjerena je da ih svatko može naučiti i želi ih podijeliti s najširom publikom.
U seriji Mind Your Manners Sara Jane Ho skupinu žena iz Kine, Singapura i Tajlanda uči zapadnom bontonu, dress codu, pravilnom izgovoru francuskih i talijanskih modnih brendova, ponašanju kod upoznavanja i druženja sa Zapadnjacima, dok Amerikance uči naprosto kako da drže do sebe i ponašaju se pristojno, uglavnom na dejtovima i u poslovnim situacijama.
Unatoč ultraelegantnoj pojavi Sare Jane Ho, Mind Your Manners ne može izbjeći niski stil prekapanja po traumama kandidata, suze ni jeftin humor. Ali sve u svemu, serija duhovito i odmjereno podsjeća da izvor nesigurnosti u današnjoj kulturi nisu samo visoki zahtjevi koje okolina postavlja pred nas, već i zapuštenost manira zbog koje ljudi nisu sigurni kako se ponašati u određenim situacijama. Evo što Sara Jane Ho savjetuje o elegantijem uživanju u restoranima i druženjima uz hranu i piće. Svaku od ovih tema možete beskrajno produbljivati kroz ozbiljnu literaturu o bontonu.
U nekim fine dining restoranima platnene ubruse vam rastvore i u krilo stave konobari. U većini ipak to prepuštaju vama. Dakle, kad u restoranu dobijete platneni ubrus, presavijte ga napola i stavite na krilo tako da unutarnji, otvoreni rubovi gledaju prema vama. To je zato da tijekom večere usta možete brisati unutarnjom stranom ubrusa tako da se fleke ne vide izvana. Kad idete na toalet, ubrus bi ponovno jednom rukom trebali uhvatiti tako da napravite špic i ostaviti ga na stolcu, da ne radite nered na stolu drugim gostima i da konobari znaju da se vraćate. Kad završite večeru, ubrus stavljajte na stol tek na odlasku iz restorana s vidljivom čistom, vanjskom stranom. Tako će konobari znati da se više ne vraćate i neće se morati suočavati s mrljama koje ste ostavili.
Bolje pitanje bi bilo kad ste zadnji put jeli jaje na oko vilicom i nožem po old school bontonu. U kojem nema mazanja žumanjka kruhom, lomljenja bjelanjka vilicom ni ičeg sličnog. Prvo pojedete bjelanjak, kaže Sara Jane Ho, režući ga u krug oko žumanjka, a na kraju vilicu stavite ispod žumanjka i fino ga odnesete u usta kao dizalicom.
Ultimativni test elegantnog korištenja vilice i noža je banana, tvrdi Sara Jane Ho. Bananu stavite na plitki tanjur, s glavom (vrhom bez peteljke) okrenutim na stranu kojom držite vilicu. Ako ste dešnjak, to će biti lijeva strana. Prvo odrežite glavu. Onda zarežite koru iznutra pa izvana, samo koru, da ne oštetite bananu. Pridržavajući bananu vilicom pažljivo podignite gornji dio kore nožem i odložite na tanjur. Režite bananu na širinu manjeg zalogaja i jedite komad po komad kako režete.
Teško. Ovo je bitka za postotke jer savršenog rezultata vjerojatno nema. Ako nosite ruž, Sara Jane Ho predlaže da napravite neprimjetan pokret donjom usnom tako da ako vam čaša dotakne usne, dotakne unutarnji dio na kojem nema ruža (bolje je da uopće ne dotakne usne dok pijete). Jednako diskretno nagnite glavu prema natrag i malim pokretom otpijte vino. To je kad želite pristojno pijuckati na domjenku. Želite li pak propisno degustirati vino ili uživati u njemu uz hranu, pijuckanje u kojem vam čaša jedva dotiče usta nije opcija.
Fokusirajte se na osobu s kojom pijete čaj i na ugodan razgovor, a ne na spektakl na stolu. Kad vam domaćin toči čaj, podignite šalicu s tanjurićem i približite je čajniku. U Aziji približite šalicu držeći je s obje ruke, to je znak pristojnosti i poštovanja domaćina i čaja. Nikad ne pijte čaj s malim prstom u zraku. To nije znak bontona nego je komično. Kad miješate čaj, ne kružite žličicom po šalici i ne lupkajte u stijenke. Miješajte malim pokretima naprijed-nazad i kad ste gotovi žlicu odložite na tanjurić u smjeru 10:20 – zamislite brojčanik sata i žlicu stavite na 10 sati a dršku žlice na 20 minuta. Nikad prema sugovorniku ni okomito na njega.
Kruh i maslac. Uzmite komad kruha, rukama ga prepolovite. jednu polovicu odložite na svoj tanjurić za kruh. Nož za maslac držite pod 90 stupnjeva i paralelno sa stolom, s kažiprstom na hrptu da dobijete polugu. Uzmite malo maslaca, namažite na kruh, odložite nož na vaš tanjurić za kruh.
U tradicionalnijim azijskim restoranima može vam se dogoditi da vam posluže dva seta štapića, crni i svijetli. To je zato što se mnoga jela serviraju na sredini stola. Jedan set, crni, služi za uzimanje zalogaja sa sredine stola i stavljanje na vaš tanjur. Drugi štapići su vaši osobni, s kojima jedete. Ako je jelo servirano na sredini stola a imate samo jedne štapiće, tradicionalni bonton nalagao bi da ih okrenete i zalogaj uzmete donjim dijelom štapića, da vrh koji stavljate u usta slučajno ne dodirne tuđu hranu. No ta bi gesta u današnje vrijeme možda bila pretjerana.
Uzmite sushi štapićima tako da su štapići što paralelniji sa suhijem, tako vam nikad neće ispasti. Štapiće uvijek držite negdje na trećini. Tradicionalno, ako chef već nije premazao sushi umakom, sojin umak na sushi se nanosi listićem đumbira. Između svakog komada sushija pojedite listić ili dva ukiseljenog đumbira da vam resetira nepce. Sushi nikad, baš nikad ne umačite duboko u sojin umak i nikad ne umačite rižu. Upropastit ćete suptilne okuse i sushi bi se mogao raspasti. Uzmite sushi, samo dotaknite sojin umak stranom na kojoj su riba, alga ili povrće i odmah ga pojedite. Sushi nemojte gristi i lomiti na komade, a ako odvojite ribu od riže to je najveća uvreda chefu. Dobar sushi chef uvijek će vam poslužiti sushi veličine normalnog zalogaja, balansiran i osmišljen tako da u jednom zalogaju dobijete puno okusa.
Ne otresajte sojin umak sa sushija. Ako je sushi već premazan slatkastim tsume umakom, uopće ga ne umačite u sojin umak. Kad jedete nigiri, jezik vam uvijek mora prvo dotaknuti riža, dakle ne okrećite ga. Riža se dugo priprema i precizno kuha upravo da bi definirala teksturu i okus cijelog sushija. Ako su vam štapići komplicirani, sushi slobodno možete jesti rukom. I još jedan detalj, sushi ne smije dugo stajati na stolu. Poštovanje chefa i tradicije sushija nalaže da se pojede čim se napravi i servira.
Jednostavno je. Opustite ruku kojom jedete, ponajprije rame, sjedite ravno i ne saginjite se prema žlici i tanjuru. Žlicu uzmite u ruku, držite je paralelno s površinom tanjura. Lagano umočite rub žlice u juhu kraj ruba tanjura bližeg vama. Ako želite biti sigurni da vam juha neće kapati sa žlice, u juhu uronite rub žlice dalji od vas i napunite je do dvije trećine. Ne gurajte cijelu žlicu u juhu ni u usta. Zahvatite malo juhe i vodoravno držeći žlicu prinesite je ustima. Na kraju, za zadnju žlicu juhe tanjur možete malo nagnuti od sebe.
U pravilu, zbroj žlica i noževa s vaše desne strane i žličica i vilica postavljenih iznad tanjura, ukazuje na broj sljedova na večeri. Kako sljedovi dolaze koristite pribor postavljen od vana prema unutra, a za kruh i čaše koristite pravilo BMW. Kruh (bread) lijevo od tanjura, jelo (main course) u sredini, čaša (wine) desno.
Ovo će vas iznenaditi. Na listi poklona koje ne biste trebali nositi većina su oni koji bi vam prvi pali na pamet kao poželjni: vino, cvijeće, desert koji ste sami napravili. Osnova dobrih manira je obzir prema drugima. A kad se on uključi, stvari postaju drugačije nego što smo navikli. Vino je ozbiljna stvar i vrlo osoban poklon. Ako ne poznajete preferencije domaćina ne nosite mu vino samo zato što je poznato, skupo a još manje nišno ili radikalno. Vino je kompleksan proizvod pun značenja. Pazite što poručujete njime. Cvijeće također. Osobno je, ima puno značenja i osjetljiv je poklon. Možda je vaš domaćin alergičan na neko cvijeće, ili ima kućnog ljubimca za kojega je određeno cvijeće otvrovno. Desert, posebno ako ste ga sami napravili, nosite samo ako ste se izričito prethodno dogovorili s domaćinom. Ne možete znati prehrambena ograničenja drugih gostiju a još je gore ako vaš desert zasjeni domaćinov. Ovo sve ne znači da nikad kod nekoga ne smijete doći s bocom vina, cvijećem ili desertom, samo da morate osvijestiti kako izbjeći minsko polje i pretvoriti ga u efektan znak pažnje.
