S Nenadom Nizićem, predsjedavajućim Grupacije luksuznih i jedinstvenih hrvatskih hotela, čijih 16 članica djeluje pod brandom Stories razgovarali smo o splitskom turističkom bumu, razlozima nedostatka hotela i budućnosti razvoja splitske destinacije.
Nenad Nizić predsjedavajući je Grupacije luksuznih i jedinstvenih hrvatskih hotela, koja djeluje pod brandom Stories i koja ima šesnaest članica. Nizić, utemeljitelj i vlasnik spektakularnog splitskog hotela Vestibul, gdje pojedini gosti uživaju u jedinstvenom iskustvu spavanja u sobama sa skoro dvije tisuće godina starim rimskim zidovima, više je nego podesna osoba za promoviranje luksuznog segmenta hrvatske hotelske industrije. Niti jedan hotel u Hrvatskoj nije dobio toliko povoljnih, katkad i euforičnih međunardonih recenzija kao Vestibul u Dioklecijanoj palači. Nizić je, nesporno , izvukao najbolje od jedinstvene lokacije svog hotela. Vestibul, međutim, ne predstavlja stvarnu splitsku i dalmatinsku hotelsku scenu jer u Splitu, što je apsurdno, uz iznimku samog Vestibula, još jednog ili dva mala hotela i Parka na Bačvicama, pravih hotela gotovo da i nema. Ovih dana potvrđeni dolazak Marriota u poslovni toranj Westgate, to će neobično stanje tek donekle promijeniti.
Koja je glavna svrha djelovanja Stories, grupacije hrvatskih luksuznih jedinstvenih hotela?
Svrha djelovanja STORIES hotela je ponuda novog hrvatskog proizvoda na svjetskom turističkom tržištu kao premium branda. Moderni potrošači luksuza danas žele jedinstvene doživljaje i destinacije koje pružaju autentičnu i bogatu prirodu, kulturu i povijest. Upravo su jedinstveni doživljaji okosnica branda Stories, Croatian Unique Hotels – zajedničkog brand hotela Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela. Brand Stories spaja želje modernih potrošača s ljepotom Hrvatske i posebnošću pomno biranih hotela u jedinstvene doživljaje vrijedne prepričavanja. Sloganom You are the Writer pozivaju goste da, nakon što prožive autentično iskustvo, to podijele s drugima.
Mislite li da svi članovi grupacije zadovoljavaju međunarodne kriterije stvarnog luksuza i jedinstvenosti?
Svaki od hotela je pomno biran kako bi kao jedinstven zadovoljavao kriterije grupacije. Isto tako, potpuno smo svjesni potrebe unapređenja standarda u cilju dostizanja najviših međunarodnih kriterija .To je permanentan proces koji će biti u posebnom fokusu.Prostor za unapređenje izvrsnosti postoji uvjek.
Kako gledate na razvoj hotelske industrije u Hrvatskoj u zadnjih pet godina?
Razvoj hotelijerstva u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina očito bilježi snažan rast. Razlog tome je kako potražnja za Hrvatskom kao poželjnom destinacijom tako i profitabilnost koja je očigledna. Profitabilnost raste i to bez obzira na povećanje PDV-a. Ministarstvo turizma kroz svoje poticaje doprinosi podizanju standarda u hotelijerstvu tako da se teži više kategoriziranim hotelima što je jako bitno za razvoj Hrvatske kao premium destinacije.
Zašto kod nas još nisu došli zaista vrhunski hotelski brandovi poput St.Regisa ili Peninsule?
Iako za Hrvatskom na svjetskom turističkom tržištu vlada velika potražnja i veliki međunarodni brendovi imaju veliku želju za investicijama, oni još ne dolaze jer funkcioniraju na temelju cjelogodišnjeg turizma. Cjelogodišnji turizam znači turizam u gradovima, pa zato recimo na Hvaru ili Braču nema brandova koje spominjete. Međutim činjenica da je Marriott upravo ušao u Split dokaz je da su veliki brandovi počeli stizati u veće gradove na Jadranu.
Kada već govorimo o Splitu, kako gledate na prilično specifičnu situaciju u tom gradu, koji se pretvorio u golemi zimmer frei, jer broj turista stalno raste, a velikih hotela zapravo nema?
U Splitu se uslijed turističkog buma dogodila pomalo stihijska situacija. Povećan interes za Splitom kao destinacijom preklopio se s lošom ekonomsko-gospodarskom situacijom u gotovo svim drugim sektorima. Lokalno je stanovništvo izlaz iz krize koja je pogodila njihove dosadašnje dominantne aktivnosti, našlo gotovo isključivo u turizmu. Bezbroj stambenih jedinica u sezoni je u funkciji turizma: stanovi se pretvaraju u turističke apartmane i sobe za iznajmljivanje, pa grad zaista nalikuje na golemi zimmer frei. Pogotovo zato što hotelski kapaciteti ne prate ovu povećanu potražnju. Kako znamo, administrativna procedura za realizaciju novih hotelskih projekata prilično dugo traje, a postoji i pregršt prepreka druge naravi.
Je li Ultra odigrala ključnu ulogu u splitskoj turističkoj eksploziji?
Ultra je odigrala vrlo važnu, ali ne bih rekao ključnu ulogu. Rast destinacije zabilježen je i godinama prije pojave Ultre, no taj će festival na kraju dati pozitivne dugoročne efekte. Zadovoljna mlada “Ultra populacija” svoje izvanredne dojmove o Splitu i Dalmaciji pronosi cijelim svijetom. Riječ je o najefikasnijem kanalu za privlačenje novih gostiju. Osim što prenose dojmove velikom broju ljudi koji još nisu bili kod nas , sadašnji su posjetitelji istodobno i potencijalni budući posjetitelji, i to neovisno od Ultre, jer je u turizmu učinak nostalgije itekako važan.
Kako bi se Split trebao turistički razvijati?
Plan turističkog razvoja grada Splita treba obuhvatiti više elemenata i smjerova te od njih napraviti optimalni miks. Za razvoj destinacije potrebni su hoteli pa je prioritetni zadatak grada dovesti poznate hotelske lance koji su jako zainteresirani za Split. Kad je riječ o pribavljanju dokumentacije potrebne za realizaciju projekata, grad se mora početi ponašati kao partner investitorima. Kongresni centar iznimno je bitan baš zato da bi Split postao cjelogodišnja destinacija. Osim ekspolatiranja povijesnih znamenitosti, potrebno je osmisliti raznovrsna i permanentna ostala dogadanja vezana uz kulturu, sport, zabavu, gastronomiju te promovirati i okolicu grada poput otoka i Zagore, jer i oni čine destinaciju.
Što je bila vaša glavna ideja kad ste stvarali hotel Vestibul? S kakvim ste se preprekama susretali?.
Budući da tih godina u centru grada nije bilo objekata koji bi mogli prihvatiti goste visoke platežne moći zainteresirane za upoznavanje kulture i povijesti Splita, došao sam na ideju da otvorim hotel u gotičko-renesansnoj palači koja je tijekom stoljeća građena na ostacima rimskih zidova. Naravno, hotel je morao biti mali, samo sedam soba. Za neke je to bila utopija ,a za mene izazov i točno sam znao koji mi je cilj. Na putu realizacije projekta Vestibul imao sam puno problema. Zahtjevna rekonstrukcija, nemogućnost pristupa objektu pri donošenju materijala, konzervatorski nadzor i slaba komunalna infrastruktura bile su glavne prepreke prije otvaranja Vestibula. Za projekt od samo sedam soba bile su potrebne pune dvije godine, ali kao uvjereni sportaš uspio sam svladati prepreke.
Što je bilo najvažnije u stvaranju visokog međunarodnog renomea Vestibula?
Gledajte, ja mislim da je za izgradnju branda u hotelskoj industriji potrebno tridesetak godina. Da bi se taj rok drastično skratio, nužna su značajna ulaganja u marketing i promociju. Upravo ulaskom u grupaciju Small Luxury Hotels (SLH) ,zadovoljavanjem svih njihovih kriterija i posebnošću lokacije, privukli smo brojne međunarodne novinare uglednih časopisa, a njihove posjete i reportaže poprilično su ubrzale pozicioniranje Vestibula na svjetskoj turističkoj karti .
Što je još potrebno učiniti s Vestibulom? Kako će se dalje razvijati?
Za potpunu realizaciju projekta Vestibula potrebno je umjereno proširenje kapaciteta, podjednako u smještajnim jedinicama i pružanju dodatnih usluga poput conference rooma i wellnesa i spa zone. Jako važan element jest dodavanje posebnog gastronomskog doživljaja sadašnjem iskustvu u Vestibulu. Vestibul se upravo kreće u tom pravcu.
Do koje su mjere mali hoteli poput vestibula profitabilni?
Naša je profitabilnost potpuno zadovoljavajuća. Omogućuje nam normalni nastavak i dizanje svih drugih kriterija o kojima smo govorili, što onda osigurava još bolje poslovne performanse.