Alkoholni destilati kroz povijest doživljavaju svoje bolje i lošije dane. Popularnost i potrošnja im u posljednjih nekoliko godina raste toliko brzinom da se viskiji i rumovi odriču oznaka godina zbog toga što ne mogu zadovoljiti potražnju, a ginovi se pojavljuju kao gljive poslije kiše, natječući se u odabiru sastojaka koji će marketinški zvučati što privlačnije i u okusnom profilu donijeti nešto što nitko prije nije napravio. Upravo ovo natjecanje motivira proizvodnju sve više ginova koji nemaju osnovnu značajku ovog destilata – borovica u njima gubi bitku pred ostalim sastojcima, pa tehnički ne bi smjeli nositi oznaku gina niti se tako reklamirati i prodavati.
Većina ljudi iz biznisa toga je svjesna već neko vrijeme, ali se o tome nije baš govorilo javno do prije tjedan dana, kada je ekipa iz Hayman’s destilerije odlučila objaviti Manifest protiv lažnog gina i pozvati kolege iz drugih destilerija, ali i ostale iz industrije kao i potrošače, da im se pridruže potpisivanjem manifesta i prozivanjem ginova koji to po definiciji nisu, koristeći hashtag #CallTimeOnFakeGin. Hayman’sov Manifest prenosimo u cijelosti
Gin je danas u snažnijoj
poziciji nego ikad
Zadnjih deset godina izravno svjedočimo golemim promjenama u ovoj kategoriji – valu novih proizvođača, preporodu zanimanja publike i nepreglednoj raznolikost novih ginova koja kupcima omogućuje istraživanje i uživanje. Golema većina tih ginova donijela je nešto novo i uzbudljivo u ovu kategoriju zadržavajući pritom dominantni karakter borovica koji gin razlikuje od drugih destilata – ali upravo u tome je problem…
U zadnje vrijeme neki proizvođači prodaju ginove koji nemaju ili barem nemaju očigledne veze s borovicom. Ginovi u kojima se osjete samo tragovi nota borovica – ili je njezin karakter zasjenjen drugim, dominantnijim okusima i aromama, često dodanima nakon destilacije. Dok su inovacija u korištenju aromata i eksperimentiranje s njime odavno dio tržišnog uspjeha ginova, vjerujemo da mali broj proizvođača dana kreira destilate koji se previše odmiču od onoga što gin čini ginom.
Takvi proizvodi podrivaju rad većine destilere i riskiraju dezinformiranje kupaca zamućivanjem granica između gina i drugih destilata. Pozivamo industriju da se ujedini kako bismo zaštitili sve što volimo kod gina za buduće generacije.
Može se postaviti pitanje koliko je zaista važno da piće označeno kao gin zadovoljava propise relevantnih američkih i EU institucija. Ako je ukusno i ako se ljudima sviđa, u čemu je problem? Mi vjerujemo da jest važno.
EU propisi doneseni su upravo radi zaštite potrošača, sprečavanja nepoštenih tržišnih praksi i održavanja tržišne transparentnosti. To nisu trivijalna pitanja koja se mogu gurnuti pod tepih – ta pitanja su u srži poštenog odnosa prema kupcima i omogućavanja njihovog informiranog izbora.
Vjerujemo da je riječ o ciljevima za koje se vrijedi boriti. Da bi bilo pogrešno stajati po strani i ne činiti ništa dok se tržišni standardi osmišljeni za zaštitu potrošača polako podrivaju.
Slažete li se da bi trebalo zaštititi budućnost gina, molimo Vas potpišite Manifest i pokažite podršku. Potpisati se može OVDJE.
Po EU i američkim pravilnicima, a slučaj je jednak i u Hrvatskoj, gin u osnovnoj kategoriji, destiliranog gina i onog londonskog, ima jasno definiran uvjet – u njemu mora prevladavati borovica. Drugim riječima, gin može imati najrazličitije okuse, ali ako se pored njih ne osjeti borovica ili se ona osjeti manje od drugih okusa, to po definiciji nije gin. Bez obzira na tehnologiju proizvodnje, takvo se piće može zvati herbalnim destilatom ili kako god drugačije, ali nikako ginom.
Ovo je, nažalost, vidljivo i kod nekolicine hrvatskih brendova koji su se priključili trendu proizvodnje gina. Problem kod nas, kao i na drugim tržištima, seže do regulatora koji dozvoljava registraciju u kategoriji gina pićima koja nemaju glavnu karakteristiku gina. Taj problem nije lako rješiv uzmemo li u obzir popularnost i brojnost ovih destilata na tržištu, ali zbog dosadašnje slabe kontrole i prevelikog stupnja tolerancije tu smo gdje jesmo.
Čini nam se da je jedini mogući pomak s obzirom na ovu javnu raspravu, da se u budućnosti postrože uvjeti registracije novih ginova, ali teško da će se išta dogoditi onima koji su već prisutni u prodaji. Ono što se već sada događa pod okriljem prokazivanja lažnih ginova, jest da potrošači i dalje ne razumiju razliku i da ovaj Manifest počinju koristiti za prepirku oko ginova koji su im više ili manje dragi.
Objava Hayman’sovog Manifesta je, bez obzira na sve, plemenit, ali i dosta hrabar potez za destileriju koja ovisi o tržištu i moglo bi se reći da svoju višegeneracijsku tradiciju proizvodnje gina stavlja na kušnju. Sada je red na tržištu da pokaže može li prihvatiti konstruktivnu kritiku, ili će potrošači i proizvođači Hayman’sovu inicijativu doživjeti kao napad na svoje omiljene destilate koji tehnički nisu ginovi.
Za one koji nisu sigurni kakav je okus borovice, Hayman’s je pripremio i paketiće bobica koje će vam drage volje poslati na kušanje ako ih zatražite, pa je sve ovo možda ipak samo pomno pripremljena marketinška kampanja koja slučajno govori o stvarnom problemu 🙂
