Cijeli je svijet brujao o nedavnom usporednom kušanju vrlo dobrih šampanjaca i reprezentacije engleskih pjenušaca, na kojem su Englezi, na čelu s Nytimberom, pobijedili čak i zaista vrhunske Francuze poput Billecart Salmona. No, engleski pjenušci nisu jedina svjetska pjenušava vina koja kvalitetom mogu konkurirati šampanjcima. Tu su još pjenušci iz Kalifornije i Oregona, te pjenušci iz Franciacorte, vinske regije u Lombardiji gdje se unatrag pola stoljeća proizvode vrhunska pjenušava vina po uzoru na Champagnu, katkad s posve senzacionalnim rezultatima, kao u slučaju Bellaviste ili Ca’del Bosco.
Maurizio Zanella, čija je obitelj kupila prve vinograde u Franciacorti još šezdesetih godina, inicirao se u svijet fermentiranih mjehurića tijekom posjeta Champagni. Prve je pjenušce Zanella proizveo krajem sedamdesetih godina, da bi sredinom devedesetih Ca’del Bosco postala renomirana svjetska etiketa.
Zanimljivo je da se u ono vrijeme, negdje 1995. godine, Ca’del Bosco počeo prodavati i u Hrvatskoj, tako da smo, eto, zadnje ratne godine uspijevali pratiti velike svjetske vinske trendove. Uvoznik Ca del Bosco bio je Mario Mendek, a sve moguće Zanelline etikete na nekoliko su godina bile preplavile vrhunske hrvatske restorane.
Poslije skoro dva desetljeća pauze, Ca’del Bosco ponovo se pojavio kod nas zahvaljujući Dobrim vinima, koja su uvezla veći dio portfolia te sada svjetski slavne vinarije. Ca’del Bosco uz pjenušce proizvodi i odlična mirna vina: toliko dobra da je Decanter svojedobno Zanellin chardonnay uvrstio među najbolja vina na svijetu izvan Burgundije.
Ca’del Bosco puni bazične linije pjenušavih vina pod brendom Prestige, zatim fenomenalne blanc de blancs linije koje u Franciacorti uvijek nose oznake Saten, zatim tipične vintage pjenušce, pa pjenušce bez dosagea te naposljetku luksuzni bijeli i ružičasti pjenušac Cuvee Annamaria Clementi.
Svi pjenušci u Franciacorti proizvode se od tri sorte grožđa: chardonnaya, bijelog pinota i crnog pinota, s tim da rose mora sadržavati barem 15 posto crnog pinota. Pravila o odležavanju i postotku šećera slična su kao u Champagni: bazično vino mora odležavati najmanje osamnaest mjeseci poslije fermentacije, a oznaku brut mogu nositi pjenušci koji sadržavaju do 15 grama šećera.
Uvodni pjenušac kuće Ca del Bosco, Cuvee Prestige, jedno je od onih pjenušavih vina koja, zapravo, predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac premda košta više od 200 kuna. Zanellin Cuvee Prestige, proizveden od 75 posto chardonnaya, 15 posto crnog i 10 posto bijelog pinota, na prvi dojam osvaja lakoćom, elegancijom i entuzijazmom klasičnog šampanjca. Radi se o izvanrednom vinu za podizanje raspoloženja, u kojem se zaista uživa od prvog gutljaja.
Cuvee Prestige perla vrlo fino i intenzivno, na nosu se osjete brioche, jabuke, breskve, lješnjaci i citrusi, dok je okus vrlo bogat ali istodobno lagan i svjež, što među ostalim znači i da se radi o izvrsno pogođenom odnosu šećera i kiselina.
Aftertaste traje relativno dugo za non vintage pjenušac, i opet je pun svijetlih tonova i energije, s onom tako prepoznatljivom kombinacijom kremoznosti i citrusa, načelno karakterističnom za blanc de blanc pjenušce (što Cuvee Prestige nije). Zanimljvo je da je Cuvee Prestige, prema Wine Searcheru, drugo najtraženije vino iz Franciacorte na globalnom tržištu.
Gastropreporuka Osim što vas ovaj pjenušac tjera da ga u pijete samog i u većim količinama, Cuvee Prestige morao bi se dobro slagati s bijelom ribom, velikim rakovima, jakovskim kapicama ili kremastim bijelim sirevima poput briea i camemberta