U srednjoj Bosni nikad se nisu sadili vinogradi ni proizvodila vina. Barem ne u zadnjih 470 godina, jer je prije dolaska Turaka i Bosna bila vinorodno područje. Danas u gradu Žepču djeluju vinarija Povratak koja će iz berbe 2019. napuniti oko 140 tisuća boca, i vinogradarska zadruga Vitis koja zasad okuplja 27 članova sa 67 hektara vinograda u rodu i još 32 hektara u pripremi. Iza ove gotovo nevjerojatne priče stoji Žepčak Vinko Zovko.
Vinko Zovko počeo je raditi u brodogradilištu Uljanik prije više od trideset godina. Zatim je prešao u zagrebački Monting, iz kojeg je otišao u inozemstvo. U Veroni gdje danas živi, osnovao je tvrtku koja se među ostalim bavi proizvodnjom i ugradnjom raznih tehničkih sustava za vinarije. Budući da je Verona jedan od vinskih centara Italije, Zovko se zarazio vinom.
Pa je pomislio kako bi bilo korisno i dobro da kapital koji je stekao u Italiji uloži u pionirski projekt sadnje vinograda i izgradnje vinarije u Žepču. Angažirao je stručnjake iz Verone , odveo ih u srednji Bosnu i kad su mu oni rekli da se u žepačkom kraju mogu saditi vinogradi, Zovko je pokrenuo projekt Povratak.
Prvu službenu prezentaciju održao je u Žepču prije točno šest godina. “Povratak znači i povratak vinogradarstva u Bosnu. Ali prije svega povratak i ostanak ljudi u Bosni,”, rekao nam je Zovko, “Utoliko bi Povratak mogao postati jedan od važnijih socijalnih projekata u Bosni i Hercegovini”.
Vinogradarska zadruga Vitis koja prodaje grožđe vinariji Povratak, zasad okuplja 27 članova , kojima vinarija jamči 6000 eura neto po hektaru kad vinogradi dođu u puni rod. Zovko, međutim, želi u Vitisu okupiti 600 do 700 zadrugara koji bi uzgajali grožđe na tisuću hektara, dok bi vinarija trebala imati nevjerojatan kapacitet proizvodnje od 30 milijuna litara vina.
Usporedbe radi, danas se u cijeloj Hercegovini proizvodi oko 13 milijuna litara. “Bit će to vinarija veličine nogometnog igrališta!” tvrdi gospodin Zovko, koji ovaj gigantski projekt, u koji je dosad uložio oko četiri milijuna eura, planira realizirati u idućih petnaest godina.
Toliko mnogo zadrugara plus radna mjesta u vinariji, značila bi prestanak iseljavanja i povratak dijela iseljenih u Žepče. I sve to zahvaljujući grožđu i vinu. U Pupitresu , vinskom baru sommelierke Jelene Šimić Valentić, kušali smo neka od vina vinarije Povratak. Riječ je o jednostavnim, mladim vinima od mladih loza zasađenih prije svega par godina, u kojima se osjeća slana mineralnost.
Povratak među ostalim proizvodi istarsku malvaziju, sivi pinot, muller thurgau, palavu, merlot i cabernet franc. Sortiment su definirali talijanski enolozi i ampelografi. Palava, češka sorta nastala križanjem muller thurgaua i crvenog traminca, šarmirala nas je bogatom aromatikom i pomalo uljastom teksturom, dok cabernet franc fino miriše po cvijeću. Vina prve velike bosanske vinarije uskoro bi se trebala pojaviti i na hrvatskom tržištu.
