Svijet vina razvija se fantastičnom dinamikom. Nijedan prehrambeni proizvod ni piće iz Danske dosad nije imao oznaku zaštićenog geografskog porijekla. Tim je zanimljivije da je prvu dobio danski pjenušac.
Vijest nije nova, samo je prošla ispod radara i mnogih vinskih medija, a ovih smo dana naišli na nju na internetu. Procedura dobivanja zaštite za danski pjenušac u EU trajala je dugih sedam godina i odvršena je lani u proljeće. Riječ je pjenušavom vinu koje se proizvodi na području gradića Dons u blizini fjorda Kolding, na samom jugu Danske.
Apelacija Dons ima dva vinograda od ukupno 5,5 hektara, koji pripadaju vinariji Skærsøgaard, prvoj profesionalnoj danskoj vinariji. Vinogradi su na visini 25-60 metara, 7 kilometara udaljeni od mora. Iako Skærsøgaard proizvodi i mirna vina, oznaku Dons smiju nositi samo pjenušci iz istoimene apelacije.
Osnivač vinarije Skærsøgaard Sven Moesgaard, proces zaštite donskih pjenušaca započeo je još prije dvadeset godina. Po struci profesor kemije, Moesgaard je novac zaradio na proizvodnji vitaminskih suplemenata i uložio ga u svoje vinograde i high-tech vinriju u Jutlandu. Iako njegova vina zbog položaja automatski svrstavaju u ekstremna, Moesgaard tvrdi da tonije točno. Objašnjava da vinogradi na krajnjim sjevernim položajima dobivaju više večernjeg svjetla ljeti, što lozi omogućuje produljenu fotosintezu.
Dok se proizvođači pjenušaca u drugim europskim regijama bore s utjecajem globalnog zatopljenja na svježinu njihovih vina, danskim vinarima najveći je izazov upravljanje visokim kiselinama, posebno u godinama veće zrelosti i koncentracije, jer danski su pjenušci prepoznatljivi po svježini i hrskavosti. Moesgaard eksperimentira sa stilovima ali samo neka svoja vina odležava u novim hrastovim bačvama, uključujući Fadlagret Natural pjenušac, jedno od njegovih najnagrađivanijih vina.
Dons pjenušci proizvode se klasičnom metodom. Dopuštene sorte su Pinot Noir, Orion, Zalas Perle, Solaris, Rondo, Cabernet Cortis,Madeleine Angevine i Regent. Donski pjenušci poznati su po hrskavosti, visokoj kiselini, eleganciji i svježini, aromama limete, bazge, karakterističnim tostiranim notama i dugom aftertasteu.
Minimalne kiseline su 4,5 grama. Grožđe se bere i sortira isključivo ručno, druga fermentcija odvija se u boci, vina prolaze malolaktičku fermentaciju i odležavaju na kvascima najmanje 180 dana. Maksimalni urod je pet tona po hektaru.
Danska postaje jedno od najživahnijih tržišta za pjenušava vina. Unatoč vrlo visokim cijenama stranih vina u Danskoj, uvoz pjenušavih vina u zadnjih je desetak godina narastao 77 posto, potražnja za šampanjcem nikad nije bila veća, skopiča je 65 posto u istom razdoblju, a ne zaostaje ni potražnja za cremantom i cavama.
