Izložba mladih istarskih vina koja se već godinama održava u Smaragdnoj dvorani zagrebačke Esplanade, postala je najvažniji zagrebački masovniji vinski događaj. Što samo govori o snazi malvazijina branda.
Malvazija je najprodavanije hrvatsko restoransko vino, kad je riječ o buteljkama. Malvazija vodećih istarskih proizvođača najtraženije je hrvatsko vino, kojeg često ponestaje već u veljači ili ožujku, čim stignu na tržište. Zbog toga je sasvim logično da se na današnjem en primeuru malvazija okupila skoro cijela vinska Hrvatska. Na kušanje nove berbe došli su svi važni istarski vinari osim Coronice i Claija koji nikad ne sudjeluju na en primeuru, pa većina važnih distributera, pa predstavnici baš svih relevantnih medija, pa vodeći domaći sommelieri uključujući Decanterove suce Sinišu Lasana i Marija Meštrovića. Smaragdna je dvorana doslovno bila premala za posjetitelje en primeura malvazije iz berbe 2017.
Radilo se o jednoj od najtežih berbi u ovom stoljeću. U rujnu je u Istri palo 282 milimetra kiše po kvadratnom metru, najviše otkako se mjeri, što je značilo da nitko tko nije pobrao prije potopa, nije mogao napraviti dobro vino. A oni koji su brali ranije, često nisu postigli optimalnu zrelost. Općenito govoreći, malvazije iz 2017. izrazito su slane, svježe, aromatične ali vrlo tankog tijela.
Od tridesetak uzoraka koje smo kušali izdvajaju se moćne Bijela i Siva zemlja Franca Cattunara koje kao da dolaze iz neke druge berbe, pa standardna Kozlovićeva Malvazija koja baš uvijek zadržava visoku razinu kakvoće, pa Lagunina Festigia koja je pokazala prednosti pažljive selekcije u tako kompliciranoj berbi te Fakinova Malvazija, koja je naprosto beskrajno šarmantna. Moramo još spomenuti Dobravčevu Sonatu, neobično supstancijalnu za lanjsku berbu.
Osim mladih malvazija, degustirali smo još nekoliko vina vrijednih pažnje i kupnje. Matoševićeva bijela Grimalda iz 2016. godine danas je još prebarikirana, ali će se razviti u veliko hedonističko terroirsko vino, baš kao i Lagunine Akacija iz 2015. i Vižinada iz 2016. Medein Chardonnay iz 2017. neobično je dobar i izvan konteksta teške berbe, te predstavlja možda najbolji value for money od svih novih istarskih vina (koštat će oko 40 kuna).
Frankovićev Sauvignon elegantan je, travnat i cvjetan, i već sada jako užitan, dok nam je Bankova Malvazija iz 2016. godine, koja je osvojila Decanterovo zlato, najugodnije iznenađenje tastinga u Smaragdnoj dvorani:. Vina Banko ne prodaju se, naime, u Zagrebu ni drugdje izvan Istre. Usprkos teškoj berbi, istarske će malvazije i ove godine ispuniti svoju bazičnu tržišnu funkciju. Uspješno će ispratiti turističku sezonu. A o onih nekoliko zaista ozbiljnih etiketa ponovo ćemo pisati za nekoliko mjeseci, pa ujesen, pa iduće godine… Stvarno dobre malvazije dobro odležavaju.
Berba 2017. bila je jedna od težih u zadnjih nekoliko godina u Istri. Ekstremne i dugotrajne ljetne vrućine i jake kiše u rujnu, primorale su neke vinare na dosta rizične odluke o tajmingu berbe. “Uvjeti u trenutku berbe bili su gori nego oni 2014. godine,” rekao nam je u ponedjeljak na zagrebačkom en primeuru malvazija Franco Cattunar, čija malvazija spada među najbolje iz lanjske berbe.” Tempiranje berbe lani je bilo presudno za kvalitetu malvazija. Zbog pretežno suhe godine logično je bilo odgoditi berbu za kraj rujna, ali zbog ekstremnih vrućina mnogi su vinari brali puno ranije nego inače. Oni koji su čekali i nisu pobrali vinograde prije rujanskih kiša, dobili su polovične rezultate, slične onima iz 2014. Naime, u rujnu u Istri palo 282 milimetra kiše, nezabilježena količina padalina za taj dio godine. “Bila je to najveća drama u povijesti modernog istarskog vinarstva,” tvrdi Ivica Matošević. Međutim, iskusniji vinari polučili su solidne rezultate bez obzira na komplikacije. Vrijeme je najviše pogodilo crne sorte. Zbog nešto povoljnijih vremenskih prilika u Zapadnoj Istri, 2017. je u tom dijelu Istre proglašena relativno uspješnom berbom. (Filip Rosandić)
