Nova Vinistra održava se idući vikend, od 18. do 20. lipnja u Poreču, na otvorenom u uvali Peškera. Lanjska se Vinistra nije mogla održati zbog pandemije, a bila bi prava katastrofa da se još jedna Vinistra otkaže. Ne samo zato što je Vinistra najveća vinska manifestacija koja se organizira u Hrvatskoj poslije dolaska korone, i koja kroz Svijet malvazija ima eminentno međunarodni karakter. Još je važniji dubinski značaj Vinistre.
Vinistra, naime, nije samo još jedan vinski festival na kojem se dodjeljuju medalje, gdje se susreću proizvođači, trgovci i potrošači, kao i predstavnici svih mogućih biznisa vezanih uz vino, i gdje se promoviraju pojedina vina, u Vinistrinom slučaju prije svega malvazije. Vinistra je mnogo više od svega toga zajedno.
Vinistra je institucionalna platforma za podizanje kvalitete i konkuretnosti istarske vinske indsutrije. Vinistra je unatrag dvadesetak gdina, kroz čitav niz svojih aktivnosti, pretvorila istarsku vinsku scenu u uvjerljivo najefikasniju u Hrvatskoj. Početkom stoljeća najprodavanija hrvatska restoranska vina bile su graševine i plavci. Danas su malvazije uvjerljivo najprodavanija hrvatska restoranska vina.
Kvaliteta prozvodnje vina u Istri u prošla se dva desetljeća dramatično podigla, o čemu svjedoče uspjesi istarskih vina na najrelevantnijim međunarodnim natjecanjima.
U zadnjih nekoliko godina istarska vina osvajaju više od 70 posto zlatnih i platinastih medalja na Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama. Lani su dvije od tri Decanterove platine otišle u Istru, za Cattunarov Nonno i Kozlovićevu Selekciju. Takva razina kvalitete ne bi bila moguća bez Vinistre kao alata i katalizatora poboljšanja istarskih vinogradarskih i podrumarskih praksi.
Nadalje, Vinistra je institucija koja je 2018. godine usvojila novu Strategiju istarskog vinarstva. Strategija istarskog vinarstva podrazumijeva podizanje regionalne vinske scene na još višu razinu, i usmjeravanje istarskih vina prema izvozu.
U Istri se već odmaklo s planovima za zoniranje vinograda, što zapravo znači da bi Istra uskoro mogla dobiti svoje prve formalne grand cru položaje, što će njenim najboljim vinima dati dodanu vrijednost i lakšu prepoznatljivost.
Naposljetku, tako ustrojena i toliko efikasna Vinistra koju, naravno, vode najvažniji istarski vinari (dugo godina Ivica Matošević, a danas Nikola Benvenuti) pokazuje drugim hrvatskim vinskim regijama kako se trebaju organizirati da bi podigli kvalitetu, prodaju i imidž svojih vina. Zbog svih ovih razloga, svatko kome je stalo do hrvatskih vina mora se veseliti što Vinistra ide dalje.
