Chardonnay Goldberg iz 2006. godine začuđujuće je svjež: zlatna boja odaje njegov ulazak u prvo desetljeće, a na nosu se lagano otvaraju tercijarne arome voska i meda, koje se miješaju s još uvijek jakim primarnim voćnim mirisima krušaka i jabuka, te s laganim primjesama citrusa.
Na okusu vino je kompleksno, s pomalo netipičnom kombinacijom voćno-medne slatkoće i izražene, chablisovske mineralnosti, dok je tekstura uzorno uljasta. Radi se, zaista, o jako, jako dobrom Goldbergu, koji je zasluženo osvojio srebrnu medalju na ovogodišnjem natjecanju Chardonnay du Monde, neslužbenom svjetskom prvenstvu chardonnaya, koje se održava u Burgundiji.
Zaista ne znamo ni za jedan drugi hrvatski chardonnay koji je poslije deset godina bio u tako dobroj formi, a kamoli da je dobio prestižno svjetsko priznanje. Srebrni Goldberg iz 2006. kušali smo u beljskom Starom podrumu, u Kneževim vinogradima, u društvu Suzane Zovko, glavne enologinje ove velike vinarije koja uspješno sjedinjuje tradicionalni, višestoljetni identitet proizvodnje vina u Baranji, na koji asociraju gotovo šampanjska atmosfera u podrumu, velike drvene bačve i vinski arhivi, s ultramodernom vinarskom tehnologijom novog podruma, koji se ubraja među spektakularnije u Europi.
Stari podrum u Kneževim vinogradima
Ovog je proljeća, osim Goldberga iz 2006. Belje osvojilo srebrnu medalju i s graševinom iz 2015.godine. Riječ je o bazičnoj, kvalitetnoj graševini s bijelome etiketom i navojnim čepom, koja se u supermarketima prodaje za manje od trideset kuna, što je zaista jedinstven slučaj.
Graševina iz 2015. dobila je srebro na natjecanju Mundus Vini. Ravnopravan spektar visoke kvalitete u cijelom portfoliju jedna je od glavnih značajki beljske vinarije , koja je unatrag desetak godina osvojila pregršt internacionalnih priznanj. Šampionski je niz počeo pobjedom Merlota iz 2008. godine na Decanterovu Svjetskom prvenstvu. “Mi vinifikaciju prilagođavamo zahtjevima pojedine berbe,” objasnila je Suzana Zovko očiglednu različitost u stilovima, ali konzistentnost u kvaliteti između pojedinih godišta istih sorti.
Restaurirani podrumi Belja
Tako je dio vina za vrhunsku graševinu iz 2014. proveo nekoliko mjeseci u drvetu kako bi se pojačalo tijelo u toj iznimno problematičnoj berbi. S duge strane, u izvrsnom chardonnayu iz 2015. drvo se uopće ne osjeti (premda je i to vino vidjelo velike hrastove bačve): Chardonnay iz 2015. radikalno je mineralan, jako elegantan i zaista podsjeća na temeljne Chablise.
Sama Kvalitetna Graševina iz 2015. definitivno zaslužuje vrhunsku kategoriju: riječ je o svježem, elegantnom, kompleksnom vinu, prepunom mirisa Granny Smith jabuka, koji se miješa s aromama poljskog cvijeća, načelno netipičnima za graševinu. To se veselo vino, zbog nižih alkohola (oko 12 posto), može piti u prilično velikim količinama.
Među dvadesetak vina, što smo ih prije nekoliko tjedana kušali u Starom podrumu, posebno su se još istakli graševina i chardonnay iz 2011.godine (oba ova vina imaju ispred sebe još pet do šest godina lijepog dozrijevanja), pa izvrsna graševina iz 2013., možda najbolja koju je Belje dosad proizvelo, te neobična Goldberg Graševina iz 2006. godine.
Goldberg je jedan od najboljih beljskih položaja, a bijele sorte s Goldberga beru se višekratno; ranije berbe trebaju osigurati svježinu, dok kasnije berbe pružaju koncentraciju, pa i ponešto botritisa. Graševina je sorta koja jako voli botritis, o čemu svjedoči bezbroj izvrsnih austrijskih slatkih welschrieslinga, uključujući i Kracherove, kao i čitav niz Krauthakerovih desertnih vina.
Beljska graševina iz 2006.godine predstavlja neobičnu kombinaciju zrelog, mineralnog, gotovo suhog bijelog vina, i hedonističkog desertnog vina, prepunog botritisa i aroma i okusa suhog voća. Belje će uskoro na tržište pustiti i chardonnay i graševinu iz 2006. godine: oba bi vina mogla izazvati ozbiljno iznenađenje ne samo među kupcima, nego i u profesionalnim krugovima.
