“Mislim da se dobro prilagođavamo zahtjevima tržišta. Globalno tržište želi svježa i čista vina po korektnim cijenama. I zato nam je izvoz dobro krenuo,” pričao nam je Juraj Mihaljević, vlasnik Iločkih podruma za doručkom u Esplanadi početkom tjedna. Iločki podrumi ove bi godine trebali izvesti najmanje 200 tisuća buteljki, u trinaest zemalja, čime su se uvrstili među najveće hrvatske izvoznike buteljiranih vina. Tri su glavna tržišta: Japan, Kanada i Poljska.
Radi se uglavnom o graševinama i tramincima iz linije kvalitetnih vina, prepoznatljive i po navojnim čepovima (koji su na inozemnim tržištima normalno prihvaćeni), ali i o vrhunskim suhim vinima. Iločki podrumi, međutim, izvoze i luksuzna vina, pa je tako cijelu berbu predikatnog traminca iz 2011. koji je lani osvojio Decanterovu platinastu medalju, otkupio Mihaljevićev japanski distributer. ”Imamo još doslovno nekoliko boca u podrumu, koje nismo htjeli prodati,” kaže Mihaljević.
Stoga se vlasnik Iločkih podruma nada kako će ovogodišnja Decanterova brončana medalja za Graševinu pod navojnim čepom dodatno pomoći izvoznom uspjehu iločkih vina, jer je riječ o potvrdi da ta vina predstavljaju odličnu vrijednost za novac. Osim graševine iz 2016. koja je na Decanterovim Svjetskim nagradama dobila 88 bodova, broncu je dobio i Traminac iz 2015., dok je slatki traminac iz 2012. osvojio srebro.”Zanimljivo je da smo baš tu graševinu, koja na polici košta tridesetak kuna, a koju je Decanter ocijenio s 88 bodova, zapravo morali deklasificirati. I to milijun litara graševine. To je vino, naime, Zavod za vinarstvo ocijenio vrhunskim, a mi ga prodajemo kao kvalitetno, jer je proizvedeno za liniju kvalitetnih vina. Što sve govori i o potencijalu naših vinograda, ali i kompetentnosti naše glavne enologinje Vere Zime, žene koja ne može napraviti loše vino.” pohvalio se .gospodin Mihaljević
Izvozna orijentacija Iločkih podruma počela se prije nekoliko godina graditi u Japanu, koji je najvažnije pojedinačno strano tržište za iločka vina. Prva su vina ondje izvezena 2013. godine, a danas se u Japan uglavnom šalju graševine iz kvalitetne i vrhunske linije. Drugo je najvažnije tržište Poljska, gdje se za distribuciju vina Iločkih podruma brine tvrtka Branka Roglića. Partnerstvo s Roglićem, Mihaljević smatra strateškim. Ulazak na kanadsko tržište bio je, pak, podložan nizu za naše pojmove neobičnih pravila.
Naime, da bi se neko vino probilo u široku distribuciju, ono se mora prodati u određenom postotku u prvih četrdeset dana otkako uđe u probnu distribuciju. Kvalitetni Traminac prodao se u 85 posto u prva tri tjedna, pa se kvalificirao za širu distribuciju, a sada u Kanadu kreće Graševina iz 2016.godine. Ovi rezultati prvih prodaja omogućit će ulazak iločkih vina na opću listu LCBO-a. početkom iduće godine. LCBO je državna korporacija koja uvozi i distriburia alkoholna pića u Ontariju. Ulazak na njenu Opću listu omogućuje svakom pojedinom proizvodu distribuciju u više od 2000 trgovina, što bi moglo značajno povećati plasman iločkih vina u Kanadu. Osim Japana, Poljske i Kanade, vina Iločkih poruma izvoze se i u druge zemlje Europske Unije, kao i u države bivše Jugoslavije na koje otpada oko 13 posto ukupnog izvoza.
Karmela Tancabel, koja je odgovorna za iločke izvozne aranžmane ( i čiju je efikasnost Juraj Mihaljević višekratno pohvalio tijekom našeg razgovora), procjenjuje kako bi udio izvoza u ukupnoj prodaji svih linija iločkih vina do 2020. godine mogao narasti na 25 do 30 posto proizvodnje (sad je na 9 posto). Stoga važnim smatra plasman poluslatkih luksuznih vina iz serrije Principovac o kojoj smo nedavno pisali, na tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prije nekih šest godina hrvatska je vinska industrija kao jedan od svojih prioriteta odredila snažan izlazak u svijet. Međutim, usprkos stalnom rastu kvalitete nije došlo do rasta izvoza, koji je neophodan preuvjet za daljnji kontinuirani napredak naše vinske proizvodnje.
Sjajni rezultati hrvatskih vina na ovogodišnjim Decanterovim Svjetskim nagradama (čak 102 medalje, od čega tri platinaste i četiri zlatne), pokazuju da su naša vina, kvalitativno gledajući, postala globalno relevantna. Stoga je svaki masovniji izvozni uspjeh, poput izvoznih rezultata Iločkih podruma, od iznimnog značaja za cijelu hrvatsku vinsku scenu.
