Oz Clarke jedan je od najutjecajnijih svjetskih vinskih publicista. Njegov godišnji vinski vodič prodaje se u milijunskim nakladama, njegove pozitivne recenzije jamče visoki renome vinima o kojima piše, a njegovi digitalni proizvodi imaju milijunski doseg. Gospodin Clarke elokventni je Irac koji već godinama dolazi u Hrvatsku, koji želi znati baš sve o našoj povijesti, ratovima i društvenim problemima i koji se još početkom devedesetih svrstao na hrvatsku stranu.
Kada ne razgovaramo o politici, s Ozom raspravljamo o finim vinima i o usmjerenjima hrvatske vinske industrije, baš kao u noći s ponedjeljak na utorak, uz srpasti polumjesec nad Istrom u Stanciji Špin, gdje Laguna proizvodi neke zaista jako dobre sireve.
Večera u čast Oza Clarkea počela je nizom malih hladnih jela, među kojima su se osobito isticale kamenice, škampi na skuti i carpaccio od brancina. Uz sve to natočili su nam Laguninu bazičnu malvaziju iz 2015. koju je gospodin Clarke ocijenio idealnim pićem, koje zahtijeva još, i još i još više gutljaja, čaša i buteljki, jednom kada ga počnete piti.
Činjenica je da Laguna nikada još nije napravila tako dobro vino za četrdesetak kuna u supermarketima. Zatim smo kušali Festigiu iz 2015., koja je zaista impresionirala kombinacijom kompleksnih aroma i uljaste teksture. Pa smo nastavili sa single vineyard malvazijom Vižinada iz 2013. koja je aromatski podsjetila na orange wines, da bi malvazijski krug završili akacijom iz 2012. i prvom uopće napravljenom Vižinadom iz 2011.
Ta je Vižinada dramatično slana, mineralna i suha. Poslije malvazija, bacili smo se na crna vina među kojima se osobito istaknuo merlot iz 2013.. Riječ je o vinu svježem poput cabernet franca, s istaknutim zeleno voćnim nijansama na mirisu. Ovaj bi merlot, skupa s međunarodno uglednim Castellom, mogao poslužiti kao model za istarska crna vina.
Tijekom četverosatne večere Oz Clarke je naglašavao vrijednost svježine i primarnih, voćnih aroma u većini vina što smo ih bili kušali. U jednom smo se trenutku sjetili našeg prvog razgovora, u proljeće 2009. kad smo zaključili kako teške i prebarikirane malvazije nemaju nikakve šanse na svjetskom tržištu. “Upravo je nevjerojatno koliko su istarska vina u međuvremenu napredovala,” naglasio je Clarke, “Malvazija bi sada mogla postati iduća velika stvar na svjetskom vinskom tržištu.” Glavni Lagunini enolozi Milan Budinski i Sabina Salamun, doimali su se dosta zadovoljno, dok su slušali pohvale jednog od zaista najrelevantnijih kušača vina na svijetu.
