Vinima na prvi pogled ide odlično. Vinske police u supermarketima najpraznije su ikad, a zagrebačke su vinoteke do potresa bilježile predbožićne prodajne rezultate. Vrlo dobro su se prodavali čak i šampanjci.
No, većina hrvatskih vinara ne živi od maloprodaje: šampioni maloprodaje buteljiranih vina tek su Iločki podrumi, Laguna, Belje i donekle Badel, koji se s Korlatom pametno pozicionirao između ugostiteljstva i maloprodaje. Većina hrvatskih vinara živi od hotela i restorana.
Stoga su ožujak i travanj, kad na ugostiteljsko tržište izlaze vina iz lanjske berbe, esencijalno važni za većinu domaćih vinarija kojima u ovo doba godine na račune sjedaju ozbiljni iznosi. S tim se novcem priprema iduća berba; ako novca nema, kao što ga nema ove godine, veliko je pitanje koji će vinari imati dovoljno gotovine da plate troškove neophodnih radova u vinogradu, koji bi upravo trebali početi.
Jedan od najuspješnijih hrvatskih vinara, Gianfranco Kozlović, smatra da za sadašnju situaciju ne postoji zajednički nazivnik. Kad smo ga pitali hoće li činjenica da je izostala proljetna prodaja vina bitno ugroziti likvidnost hrvatskih vinara, gospodin Kozlović rekao je:” To doslovno zavisi od vinarije do vinarije. Mi smo uvijek poslovali tako da smo si ostavljali rezerve s kojima možemo preživjeti godinu dana bez prodaje vina, ili s drastično manjom prodajom. Uvijek morate računati da vam berba zbog tuče ili mraza ili bolesti u vinogradu može propasti. Nas, znači, sadašnja situacija ne ugrožava. Mislimo, uostalom, da će drugi dio godine dobro povući, pa sigurno nećemo donositi nikakve panične odluke. No, oni koji su poslovali mjesec za mjesec, koji nisu financijski stabilni, sad su vjerojatno u ozbiljnim problemima,” procjenjuje Kozlović.
Ivica Matošević, dugogodišnji glavni ideolog istarske vinske scene, drži kako je situacija potpuno neizvjesna: “Prije samo tri tjedna skoro svi hrvatski vinari okupili su se na tastingu u Laubi i svi smo bili dobro, veselo i optimistično raspoloženi. A sad je sve stalo. I nemamo pojma što će se zapravo događati s vinom u Hrvatskoj. Možda ću biti pametniji za četiri ili pet dana, ali jasno je da će mnogi vinari, osobito oni koji ne prodaju u retailu, imati velike probleme. Ovdje treba reći da će jednako velike probleme imati i hrvatski distributeri vina, osim tri ili četiri najstabilnija. Ostale bi sadašnja kriza mogla uništiti,” smatra Matošević, “Jedan od ključnih faktora je, naravno, vrijeme trajanja epidemije. Čini mi se da je sasvim jasno kako će hrvatsko vinarstvo u određenom smislu podijeliti sudbinu hrvatskog turizma.”
S tom se procjenom slaže i Kozlović. Zvuči paradoksalno, ali sadašnja kriza mogla bi, kad je riječ o financijski stabilnim vinarijama, povoljno utjecati na kvalitetu vina iz recentnih berbi. Naime, jedan od strateških problema u kvaliteti hrvatskih vina jest prerano buteljiranje kako bi bijela vina bila sprema za Uskrs i početak turističke sezone.
“Meni na neki način odgovara što sada ne moram puniti lanjsku malvaziju, jer znam da će ona biti bolja kad malo odstoji” kaže Franko Kozlović. Tomislav Tomac, koji financijski podnosi prestanak prodaje, također nam je rekao kako pjenušcima ne može štetiti da još koji mjesec provedu na kvascima. No, realno govoreći, velik broj hrvatskih vinara nije dovoljno jak da bi bez teških posljedica preživio epidemiju. Hrvatska vinska scena upravo prilazi kroz najopasnije razdoblje u svojoj novijoj povijesti.
