U Zagrebu se iduće subote održava Prvi Salon pjenušavih vina, na kojemu će se predstaviti četrdesetak hrvatskih i slovenskih proizvođača pjenušaca. Iako se prvi put održava u Hrvastkoj, festival zapravo ima zanimljivu povijest. Predstavljanje proizvođača pjenušaca u hotelu Dubrovnik 11. veljače je, naime, prvi izlazak poznatog ljubljanskog Salona penečih vin izvan granica zemlje. Tjedan dana iza zagrebačkog, u Ljubljani će se održati četvrto slovensko izdanje ovog Salona. Njegov osnivač, Radostne prireditve Rade Stojanoviča, ove godine slave 20 godina rada. Stojanovič se, iako mu to nije svojstveno, u Zagrebu zato podsjetio kako je sve počelo. Radostne prireditve svojim su festivalima promijenile slovensku vinsku scenu i na neki način označile njezinu modernizaciju nakon raspada bivše države. Stojanovičev ljubljanski vinski sajam prvi je u Sloveniju i regiju doveo format legendarnog sajma vina iz Merana (fokus na vino i individualne proizvođače, boce i čaše kao jedina scenografija, neposredni kontakt publike i vinara, otvorene radionice i sl) koji danas slijedi većina festivala.
“Mi smo došli iz IT industrije i imali smo iskustvo s informatičkih sajmova”, priča Stojanovič, “Putovali smo i učili na vinskim sajmovima i sva iskustva spojili u naše. Kad su nas zamolili da pokrenemo sajam koji bi oživio lokalnu scenu, znali smo da moramo imati specifičan format, pa smo kreuli sa 75 vina koja tada nisu bila poznata na slovenskom tržištu. Naravno, kritizirali su nas da nemamo pojma kako se rade vinski sajmovi, da štetimo Ljubljanskom sajmu vina, trebalo je tu živaca i upornosti, ali publika je odmah prepoznala što radimo, s vremenom smo došli do 240 sudionika i proširili na festivale hrane” U vrijeme kad su u Cankarjevom domu u Ljubljani počinjali prvi vinski festivali Radostnih prireditev, tamošnjom su vinskom scenom još vladale velike, uglavnom državne vinarije. Stojanovič i njegov tim u središte pažnje stavile su tada nepoznate male privatne slovenske vinare, neki od kojih će kasnije postasti svjetske zvijezde. Festival se brzo proširio na tada najbolji slovenskih hotel Slon, pa susjedni Grand Hotel Union, pa na ulicu, da bi se s dolaskom svjetske financijske krize interes počeo naglo smanjivati. “Na razini cijele države, procijenjeno je da se zbog krize vinska industrija mora još jače fokusirati na izvozna tržišta, pa je domaći interes nužno počeo padati.
dr. Nina Levičnik, Rado Stojančič, prof. Marija Vukelić, gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Slovenije Jakob Štumf
Tada smo shvatili da je općeniti format vinskog sajma prevaziđen i da se moramo fokusirati. Tako je nastao prvi Salon pjenušavih vina, zatim Salon laških i rajnskih rizlinga i najnoviji projekt je 3R, festival rajnskog i laškog rizlinga i rebule. Suradnja s publikom, medijima i vinskim ekspertima održala nas je 20 godina i evo, sad smo u Zagrebu iako nam širenje izvan Slovenije isprva nije bila ambicija,” rekao je Stojanovič. Hrvatski proizvođači redovno gostuju na ljubljanskom Salonu, a ideja da se on proširi u Hrvatsku, dodaje, kao i mnoge slične nastala je tijekom druženja i razgovora o vinu. Inicijatorica i organizatorica zagrebačkog Salona pjenušavih vina prof. Marija Vukelić, zasluge za ovu zanimljivu sinergiju dijeli s dr. Ninom Levičnik, sommelierkom i stručnjakinjom za arhitekturu vinarija. “Kad smo pokretali Salon pjenušavih vina u Sloveniji, suočili smo se s klasičnim predrasudama; od onih da su pjenušci aperitivna vina i ne mogu se piti cijeli dan, do onih da se pjenušava vina ne mogu sparivati s hranom. se ne može raditi festival aperitivnih vina. Ali već u drugom izdanju festival je eksplodirao. S obzirom da je hrvatska proizvodnja pjenušaca odlična a zagrebačka publika puno strastvenija prema pjenušcima nego slovenska, uvjereni samo da će i Prvi Salon pjenušavih vina u Zagrebu biti samo početak ove uspješne priče”, zaključio je Stojanovič. Dakle, u subotu 11. veljače od 14 do 19 sati u Hotelu Dubrovnik moći će se kušati pjenušci gotovo svih vodećih hrvatskih proizvođača od Tomca, Šembera i Peršurića do južnodalmatinskih vinarija, te pjenušci 14 slovenskih vinara. Salon započinje B2B segmentom i dvjema radionicama. Prva je Susret Slovenije i Hrvatske s po tri najbolje ocijenjena hrvatska i slovenska vina (ocjenjivanje uoči otvaranja salona vodit će slovenski enolog Dušan Brejc i hrvatska enologinja i sommelierka Ivana Valić). Drugu radionicu, Susret Champagne i Franciacorte s po dva pjenušca iz svake regije, vodit će sommelierski prvak Hrvatske Flip Savić i Marija Vukelić. dok će vlasnik Vivata Boris Ivaničić predstaviti španjolske cave i talijanski prosecco. Kao produžetak salona u Zagrebu očekuje se Tjedan pjenušavih vina u restoranima i barovima. Informacije o ulaznicama i rasporedu događaja na Prvom Salonu pjenušavih vina možete pronaći OVDJE.
