Dalmacija je najveća, najpotentnija, najraznolikija i ako hoćete najkontradiktornija hrvatska vinsk aregija. Vino Dalmacije, godišnji vinski festival koji organizira regionalna udruga Vino Dalmacije, najvažniji je dalmatinski vinski događaj, prva manifestacija koja je kroz niz radionica i javna kušanja uspjela okupiti kritičnu masu vrhunskih dalmatinskih vinara na jednom mjestu,
I na ovogodišnje izdanje, koje se 10. i 11. ožujka održava u splitskom hotelu Le Meridien Lav, dolaze neke od najvažnijih i najboljih dalmatinskih vinarija. Evo kratkog vodiča za vinarije čije štandove ne biste smjeli zaobići želite li vidjeti što je trenutno relevantno na dalmatinskoj vinskoj sceni. Izbor na Vinu Dalmacije je, naravno, puno širi pa imate puno prostora za istraživanja i iznenađenja.
Andro Tomić spada među zaslužne legende i prvoborce hrvatskog privatnog vinarstva. Fancuski školovani enolog, Tomić je sa Zlatanom Plenkovićem osnovao prvu veliku dalmatinsku privatnu vinariju Zlatan otok i napravio prvi veliki prepoznatljivi dalmatinski vinski brend nove države, Zlatan otok. Andro Tomić kasnije je pokrenuo svoju vinariju u Jelsi koju danas vodi sa sinom.
Vinarija Tomić/Bastiana dominira hvarskom vinskom scenom i jedan je od najjačih brendova na nacionalnim vinskim kartama. Tomićeva se vina piju u nizu žanrovski različitih restorana, prodaju se u boljim vinotekama i supermarketima, dok ona prestižna, poput Velikog plavca malog, imaju ozbiljnu kolekcionarsku vrijednost. Jedan od najvažnijih Tomićevih projekata svakako je istraživanje i obnova autohtone lokalne sorte bogdanuše, koju je nedavno počeo buteljirati kao monosortno vino. Što kušati: Veliki plavac mali
Mike Grgić, gigant hrvatske i američke vinske povijesti, ove godine slavi 99. godinu. Grgić je rođen 1. travnja 1923. godine u mjestu Desne u dolini Neretve. U Zagrebu je završio Agronomski fakultet, da bi zatim otišao u Sjedinjene Države. Gospodin Grgić postao je svjetski poznat kad je chardonnay kalifornijske vinarije Chateau Montelena, kojeg je Grgić vinificirao, na slavnom pariškom okršaju američkih i francuskih vina održanom 1976. godine, pobijedio najčuvenija burgundska bijela vina.
Grgićeva vina zauvijek su promijenila sliku vinskog svijeta i odnose snaga na novom globalnom vinskom tržištu. Poslije Pariške presude Grgić je postao svjetska zvijezda, napustio Montalenu i osnovao vlastitu vinariju Grgich Hills, čiji su chardonnayi i zinfandeli dobivali vrlo visoke ocjene. Sredinom devedesetih Grgić je u Trsteniku osnovao svoju hrvatsku vinariju, koja i danas proizvodi moderan pošip i vrlo supstancijalni plavac, koji može trajati desetljećima. Što kušati: Plavac
Frano Miloš najvažniji je dalmatinski i jedan od najznačajnijih hrvatskih vinara unatrag tridesetak godina. Frano Miloš, čovjek koji je stvorio Stagnum i koji obrađuje strme ekološke vingorade u brutalnom i lijepom pelješkom kamenjaru, ne voli javno nastupati. Ne sjećamo se kad smo ga u skorije vrijeme zadnji put vidjeli na nekom javnom događaju u Zagrebu, dok je zadnju veću press konferenciju održao prije više od deset godina, u povodu neobično glupe i zlonamjerne odluke državnog Zavoda za vinarstvo, koji je pokušao zabraniti distribuciju Miloševa Stagnuma R, jednog od najboljih i najoriginalnijih hrvatskih rosea.
Frano Miloš svojim radom, vinima i javnim istupima adresira najvažnija pitanja za budućnost hrvatske vinske industrije, na svim njenim terroirima. Vina na tržište pušta nakon minimalno deset godina održavanja i zadnjih godina redovito uvodi nove etikete. Svako kušanje Miloševih vina visoka je škola autentičnosti, ozbiljnosti i ekspresije lokalnog terroira u nacionalnom vinarstvu. Što kušati: Stagnum, Stalagmit
Stina vino najvažnija je dalmatinska veća vinarija. Kažemo veća, jer Stina proizvodi oko 350 tisuća buteljki vina godišnje, a konačni je plan da proizvodnja dostigne oko 600 tisuća boca, što je još uvijek relativno malo u usporedbi s kapacitetima velikih istarskih i slavonskobaranjskih vinarija poput Lagune, Kutjeva, Belja i Iločkih podruma, ali puno za rascjepkanu dalmatinsku proizvodnju. U Dalmaciji, naime, više nema velikih vinarija, pa Stina iskače i količinom i kvalitetom.
Stina se u ovom desetljeću afirmirala jednim od najpouzdanijih naših pošipa, uvjerljivo najboljom vugavom i izvrsnim, premda vrlo skupim prošekom. No, najvažnije Stinino vino svakako je plavac koji se puni u nekoliko kvalitativno rangiranih edicija, od bazične preko Majstora do Remek djela. Najbolji Stinini plavci potječu s položaja Pustinja Stipančić na južnoj strani Brača, nedaleko od Bola gdje Stina ima atraktivno uređenu kušaonicu i vinski bar te odmah iznad Murvice. Što kušati: Stipančič, Vugavu
Saints Hills zagrebačkog poduzetnika Ernesta Tolja jedan je od najambicioznijih vinskih projekata ikad pokrenutih u Hrvatskoj. Dovoljno je reći da je Toljev dugogodišnji konzultant Michel Rolland, Jose Mourinho enološkog univerzuma. Fantastičan terroir, visoke ambicije i svjetski enološki superstar moraju proizvesti vrhunsko vino. Što kušati: Dingač
Testament je najveća nova moderna vinarija u Dalmaciji: Testament je osnovan tek prije pet ili šest godina. Testamentom upravlja Juraj Sladić, enolog i vinogradar mlađe srednje generacije, koji je ime stekao u Korlatu, gdje je radio od 2012. do 2017. i među ostalim napraivo poznati Korlat Syrah iz 2014. koji je osvojio zlato na Decanterovim Svjetskim nagradama. Juraj Sladić prešao je u Testament kako bi mogao upravljati novim projektom u svom zavičaju: Sladić je direktor i glavni enolog Testamenta, vinarije u vlasništvu švedskih investitora. Testament ima vinograde na jedinstvenom položaju na Jadrtovcu i neka od najzanimljivijih i najmodernijih vina ikad proizvedenih u Dalmaciji. Što kušati: Babić, Tribidrag
Rizman Damira Štimca jedna je od najvažnijih vinarije iz Komarne, najmlađeg i jedinog hrvatskog potpuno ekološkog vinogorja. Komarna koju je baš svaki Hrvat otkrio ako ne ranije onda prošlog ljeta kad je otvoren Pelješki moste koji u Komarni počinje, djevičansko je područje gdje do podizanja vinograda prije petnaestak godina nije bilo organizirane komercijalne poljoprivredne proizvodnje. To znači da je Komarna doslovno čista. Rizman je butikna vinarija, koja proizvodi vina od najvažnijih dalmatinskih autohtonih sorti, plavca, tribidraga i pošipa, ali i jedan od najboljih hrvatskih syraha. Što kušati: Tribidrag
Leo Gracin osnivač je Vinolaba, tvrtke koja je dubinski promijenila hrvatsku vinsku industriju, unoseći znanstveni, strogo analitički pristup u proizvodnju vina. Vrlo mnogo dalmatinskih vinarija danas ne bi bilo poznato na tržištu bez pomoći Vinolaba. Najpoznatiji primjeri Vinolabova uspjeha jesu Boškinac, Stina i novi brend Sikuli, čiji je vlasnik Ivica Kovačević, direktor Stine. Leo Gracin sklopu vlastitog projekta proizvodi izvrstan Babić Suhu Puntu. Što kušati: Babić Suha punta
Ante Sladić u Plastovu ručno obrađuje vinograde i proizvodi vina isključivo od četiri lokalne sorte: maraštine, debita, lasine i plavine. I ta vina osvajaju međunarodne nagrade, od Decantera nadalje. Sladićeva su vina neke od najboljih ekspresija ovih sorti, koje tek čekaju svoju punu afirmaciju pod dalmatinskim etiketama. Što kušati: Maraštinu
Terra Madre su osnovala tri poduzetnika iz Opuzena. Sva trojica, bivši zaposlenici zagrebačke Poljoopskrbe, još su 1993. godine utemeljili tvrtku Poljopromet, koja u Dalmaciji posjeduje niz poljoprivrednih apoteka. Kad se ukazala prilika za koncesiju na Komarni, Poljopromet se prijavio i dobio više od 16 hektara.
Prve su vinograde posadili u 2008. godine, da bi vinariju i kušaonicu otvorili 2016. Danas je Terra Madre spektakularan prostor s još spektakularnim pogledima, jedinstven turistički ambijent s ekološkim vinogradima i ambicioznim vinskim programom. Što kušati: Plavac
Vina obitelji Prović prvi smo put kušali prije petnaestak godina, kada ih se točilo u zagrebačkoj tratoriji Fellini. Do berbe 2015. njihov se chardonnay, pod etiketom Ch, svrstao među tri ili četiri najbolja hrvatska chardonnaya. Ch postiže finu ravnotežu između mineralnosti, cvjetnih aroma, optimalnog hrasta i finog aftertastea po maslacu. Provići proizvode jedno od sasvim rijetkih zaista vrijednih južnih bijelih vina proizvedenih od internacionalnih sorti. Što kušati: Chardonnay
Obitelj Volarević iz Komarne potpisuje najbolje plasirano hrvatsko vino na lanjskoj listi 100 najboljih vina na američkom tržištu uglednog magazina Wine Enthusiast, Volarevićev je Plavac Platinum Edition iz 2018. godine. Zauzeo je 53. mjesto s 95 bodova. Saints Hills chardonnay Le Chiffre bio je na 77. je mjestu s 94 boda. Obitelj Volarević počela se baviti vinarstvom 2005. godine. Volarevići obrađuju vinograde u Komarni, najmlađem i jedinom ekološkom hrvatskom vinogorju. Plavac mali Platinum Edition njihovo je prestižno vino, koje se u Hrvatskoj prodaje za oko 480 kuna, a u Americi za 140 dolara. Volarevići proizvode i izvrstan pošip. Što kušati: Plavac Gold Edition, Pošip
Vinarija Bora u Podgradini u zadarskom zaleđu projekt je obitelji Žuža koja u novim vinogrardima s pogledom na Velebit uzgaja nekoliko internacionalnih sorti, merlot, cabernet sauvignon i syrah, i autohtone sorte pošip i maraštinu. Posebno je zanimljivo da Bora obnavlja zaboravljenu sortu svrdlovinu. Što kušati: Pošip
Obitelj Madirazza iz Potomja vjerojatno je najveći i svakako jedan od najvažnijih proizvođača vina na Pelješcu, s puno jako dobrih, katkad zaista odličnih i jedinstvenih vina. Što kušati: Grk, Dingač Nobile
Kaštelanin Ivica Milan prije više od dvadeset godina donio je sadnice pošipa s Korčule u zaleđe Splita, pa je na obroncima Kozjaka počeo uzgajati najvažniju dalmatinsku bijelu sortu. Danas Ivica Milan u Kaštelima proizvodi jedan od najboljih pošipa u Dalmaciji. Što kušati: Pošip
Jakša Krajančić s Nericom je izmislio moderni stil pošipa koji se danas ubrzano širi Dalmacijom. Njegov noviji projekt, rose od crnog pošipa čije nasade će uskoro proširiti, jedno je od zanimljivijih vina koja se trenutno proizvode u Dalmaciji. Nerica iz berbe u berbu usavršava vina i razvija ozbiljan vinski projekt na Korčuli. Što kušati: Pošip Nerica, Pošip Mindel, rose od crnog pošipa
Kastel Sikuli butikna je, doslovno autorska vinarija Ivice Kovačevića, direktora Stine koja je u prvim berbama dala izvrsna vina, ali to nije ni izbliza sve što se od njih očekuje. Što kušati: Pošip, kaštelanski crljenak
Najveća vinarija Dubrovačke županije nosi povijesne zasluge za veliki povratak vinarstva i maslinarstva u Blato na Korčuli. U stopostotnom vlasništvu malih dioničara, Blato proizvodi oko 600 tisuća litara vina godišnje s 300 kooperanata vinogradara na oko 120 do 130 hektara vinograda (22 hektara su vlastiti nasadi Blata 1902.) Njihovi pošipi fantastična su vrijednost za novac. Što kušati: Pošip Vrhunski, Pošip Težak, Korčulanku
Vislander (nekadašnja vinarija Radica) iz Milne, najveća je obiteljska vinarija na Visu, jedna su od zanimljivijih dalmatinskih vinarija, koja na pet povijesnih položaja obrađuje desetak hektara vinograda s plavcem, vugavom i zanemarenom autohtonom bijelom sortom kuč (trbljan). Što kušati: Vugavu
