Antun Plančić i njegova braća spadaju među prve privatne hrvatske vinare. Plančići su za svoja vina dobivali nagrade još u bivšoj Jugoslaviji. No, niz spornih poslovnih odluka doveo je staru vinariju Plančić u agoniju, koja je trajala godinama Sada se hvarski Plančići pokušavaju vratiti sa sasvim novim konceptom.
Umjesto velikog proizvođača, kakav su kanili biti prije desetak godina, Plančići su odlučili postati obiteljska vinarija s maksimalnom proizvodnjom od sedamdeset do osamdeset tisuća buteljki godišnje. Grožđe dolazi što s njihovih sedam hektara vinograda, što iz otkupa. Tih sedamdeset do osamdeset tisuća buteljki Plančići su podijelili na čitav niz etiketa, od onih bazičnih koje se uglavnom temelje na otkupljenom grožđu, do raznih reservi i grand crua, koje će uskoro preimenovati u hrvatsku terminologiju.
Ovih smo dana kušali niz Plančićevih vina s novim etiketama, od kojih je uvjerljivo najbolji dojam ostavio Ager iz 2016. Ager je kupaža koja se temelji na bogdanuši, s nešto drugih lokalnih sorti. U nekim davnim berbama Ager je znao biti teško oksidiran i pomalo tup. Novi je Ager, međutm, svježe, moderno, precizno napravljeno vino s voćno herbalnim aromama, s puno energije i s ponešto dobrodošle, gotovo začinske oštrine na okusu. Za osamdesetak kuna koliko košta na policama, Ager predstavlja vrlo solidnu vrijednost za novac. Za obitelj Plančić iznimno je važno da bi novi Ager mogao poslužiti kao dobar argument za njihov povratak na hrvatsku vinsku scenu.
