Od danas, hrvatska vinska industrija ima novi, vrlo snažan razlog za samopouzdanje. Hrvatska su vina, u konkurenciji više od 17 tisuća uzoraka iz cijelog svijeta, osvojila 3 platinaste, 4 zlatne, 35 srebrnih i 60 brončanih medalja na Decanterovim Svjetskim nagradama. Osobito je važno što su šest od sedam glavnih medalja ovom prigodom osvojila suha vina, koja ipak čine kičmu naše vinske scene.
Ranijih su godina najvažnije nagrade za Hrvatsku često osvajala desertna vina. Među platinastim medaljama osobito su iznenadile graševine Jasne Antunović Turk iz Erduta i Vinarije Jakopić iz Štrigove, dok je platina za Benvenutijev Teran iz 2013. nešto očekivanija, jer se radi o jednom od kontinuirano najboljih hrvatskh terana.
Među zlatnim medaljama svakako iznenađuje Malvazija iz 2016. Marija Banka iz Tinjana, premda se radi o proizvođaču koji unatrag više godina dobro prolazi na lokalnim natjecanjima.
Još senzacionalnije zvuči zlato za Zeleni Silvanac vinarije Orahovica, koju tržište doživljava kao starinski socijalistički kombinat: ovaj je uspjeh velika prilika da Orahovica promijeni svoj imidž.
Zlato za Fakinovu Malvaziju apsolutno je očekivano, jer se radi o jednom od najboljih mlađih istarskih vinara. Naposljetku, zlato za Momjanski muškat vinarije Franković dodatno potvrđuje veliki potencijal sorte muscat a la petit grain u Istri.
Srebrne je medalje osvojilo mnogo poznatih vinarija, od Matoševića i Lagune, Benvenutija (za Caldierosso), Degrassija, Meneghettija, do Korlata, Belja ili Crvika.
Očigledno je da su na ovogodišnjim DWWA, kad je riječ o Hrvatskoj, trijumfirale autohtone sorte (graševina, malvazija i teran), kao i vina iz unutrašnjosti: naime, i Benvenuti i Fakin i Banko vinarije su iz unutarnje Istre. Zabrinjava, međutim, slab plasman dalmatinskih vina, jer je ipak riječ o hrvatskoj regiji s najvećim potencijalom.
