Europska bi komisija danas, u ponedjeljak 27.veljače, trebala objaviti posebnu uredbu kojom se hrvatskim vinarima omogućuje da koriste ima teran, premda je Slovenija već bila zaštitila to ime. Tako će, usprkos slovenskim prosvjedima, napokon završiti politička kriza izazvana zbog vina koje se u Sloveniji proizvodi u mikrokoličinama, a i u Hrvatskoj ga je relativno malo. Prema odluci Europske Komisije, na etiketama hrvatskih vina morat će pisati Hrvatska Istra većim slovima, a teran manjim slovima.
Razgovarali smo s vodećim ljudima nekih od najvažnijih istaskih vinarija, da bismo vidjeli kako istarska vinska scena doživljava konačni rasplet slučaja teran. “Prihvatili smo ponuđeno s malo gorčine u retrookusu,” kaže Gianfranco Kozlović, “Činjenica je da rješenje nije idealno, ali objektivno nismo imali šanse dobiti bilo što više s pozicije pregovora koje smo vodili u zadnje dvije ili tri godine. Hrvatska Istra kao denominacija isto je mala podvala koju su nam spustili Slovenci, jer oni ipak koriste riječ Istra…Sve u svemu, stari ratnik teran jaše dalje, malo uvrijeđen, ali ne gubi nadu. U ovoj je bitki teran ipak pojednik,” kaže jedan od najuspješnijih istarskih vinara koji je, usput govoreći, jako ponosan na teran šo ga upravo drži u bačvama.
Veljko Ostojić, direktor najveće istarske vinarije Laguna, također nije sasvim zadovljan rješnejem koje upravo stupa na snagu: ”Nije idealno, jer mislim da nas u domovini terana nitko ne bi trebao ni u čemu ograničavati, ali u ovim okolnostima nije loše, s obzirom da smo mi zakasnili s političko-lobističkom akcijom,” drži gospodin Ostojić, “Slovenci su , kao i u mnogim drugim situacijama, bili ispred nas. Nadalje, mislim da europska regulativa ne bi smjela dopustiti zaštitu nekom tko je minorni igrač i u vinogradima i u proizvodnji vina od terana.”
Franco Cattunar, vlasnik više od pedeset hektara vinograda u zapadnoj Istri, proizvođač terana koji mogu dozrijevati dulje od deset godina, ocjenjuje, pak, kako se radi od dobrom rješenju teranske političke krize: ”Ovakva odluka Europske Komisije dobra je zato što obje strane mogu biti zadovoljne. Mi smo dobili pravo na uporabu imena teran, što je za sve proizvođače terana u Istri od presudne važnosti, a Slovenci opet mogu biti zadovoljni, jer oni zapravo nisu ništa izgubili. Riječ je, dakle, o skoro optimalnoj opciji. Valja, međutim, podsjetiti da su Slovenci zaštitu dobili na temelju pogrešnih podataka; oni su, tražeći zaštitu za teran, zapravo podnijeli dokumentaciju o refošku, jer u vrijeme traženja zaštite njihovi stručnjaci i valjda nisu znali da se radi o različitom grožđu. Dakle, sam je njihov zahtjev, na temelju kojeg su dobili zaštitu, posve nevaljan. Osim toga, vino koje oni zovu Kraški teran, a za koje su izvorno tražili zaštitu imena da bi kasnije zahtjev proširili na teran kao takav, dolazi iz vinograda koji zauzimaju tek nekoliko hektara. Sve je ovo, dakle, od početka bilo posve apsurdno, ali je dobro što smo napokon došli do rješenja koje nam omogućuje da u inozemstvu normalno prodajemo teran.” zaključio je gospodin Cattunar.
Naposljetku, ni Ivica Matošević, glavni ideolog istarske vinske scene, također nije oduševeljen uredbom Europske Komisije. “Ne trebamo biti euforični. Ovo nije pobjeda. Ovo je recimo izjednačenje poslije kojeg ostaje ponešto gorčine. Problem je u slovenskim namjerama. Da su oni željeli z zaštiti samo Kraški teran, to bi bilo okej. Međutim, kad su zahtjev za zaštitu proširili na ime teran, postalo je jasno da se radi o akciji uperenoj protiv proizvođača terana iz Hrvatske. Riječ je, dakle, o slovenskom pokušaju podvale na račun naše vinske industrije. Sada je to neutralizirano ali, ponavljam, uz osjećaj gorčine. No, uvjeren sam da će na kraju presuditi sama kvaliteta vina koja je na našoj strani.”
