Ako se pitate po čemu je ova studija drugačija od stotina sličnih koje pokazuju zdravstvene benefite vina, pitanje je opravdano. Takvih je studija u javnosti zaista mnogo i sve se više ili manje svode na antioksidativna svojstva vina. Ova studija, međutim, različita je po tome što znanstvenik koji je vodi, profesor Jeremy Specer sa Sveučilišta u Readingu, kaže da rezultati nisu naznake niti otvaraju mogućnost, nego ih naziva dramatičnima.
“U šampanjcu smo pronašli spojeve koji mijenjaju broj proteina povezanih s učinkovitim pohranjivanjem sjećanja u mozgu,” rekao je Spencer. Točnije, ustanovili su da osobe piju tri čaše šampanjca tjedno mog zaštititi mozak od demencije i spriječiti gubitak memorije jer šampanjac potiče obnovu proteina koji su ključni za te procese. Spencer je objasnio da koncentracija tih proteina u nervnom sustavu sa starenjem pada, ali ih fenoli iz vina mogu obnoviti. “Ovo istraživanje je vrlo uzbudljivo, jer prvi put dokazuje da umjereno konzumiranje šampanjca može jasno utjecati na kognitivne funkcije,” tvrdi Spencer.
Zaštitna svojstva crnih vina već su poznata i pripisuju se flavonoidima. Šampanjac ima puno manje flavonoida, ali sorte od kojih se uz chardonnay dominantno proizvodi, pinot noir i pinot meunier, imaju manje fenolne spojeve koji štite mozak i bolje od flavonoida, a dosad se mislilo da nisu dovoljno biološki aktivni. Nažalost, ovo istraživanje još nije provedeno na ljudima, ali s obzirom na to koliko se širi popularnost šampanjaca, skupiti relevantne podatke o utjecaju na ljudski mozak ne bi trebalo biti teško. Također, istraživanje je provedeno na šampanjcima, pjenušavim vinima iz regije Champagne, i rezultati se ne mogu primijeniti na prosecco i druge pjenušce.
