Znanstvenici s Odjela za vinogradarstvo i vinarstvo Sveučilišta Davis u Kaliforniji, ovih su dana objavili prvu skicu genoma cabernet sauvignona. Najavili su će u idućoj fazi rekonstruirati svih 19 kromosoma i povezati ih s funkcijama koje imaju. Ovo je prvi put da je sekvenciran genom neke vinske sorte. To bi istraživanje moglo napraviti revoluciju u razvoju novih sorti i unapređenju postojećih, piše Decanter u novom tiskanom izdanju .
“Cilj je shvatiti gensku strukturu sorti grožđa,” rekao je jedan od sudionika istraživanja, stručnjak za genetiku biljaka Dario Cantú, “Znamo da različite sorte daju vina određnih aroma i okusa, sada je cilj identificirati gene koji su odgovorni za jedinstveni karakter svake sorte”. Te bi informacije bile posebno dragocjene za razvoj klonova adaptiranih na sve teže klimatske uvjete, posebno u najkvalitetnijim vinogradima u ugroženim područjima poput Sonome ili doline Napa,kojima bi zbog katastrofalnih oluja, suša i bolesti izazvanih globalnim zatopljenjem, vrijednost u budućnostim mogla padati. Što se naslućuje i iz činjenice da je ovo istraživanje financirala velika kalifornijska vinarija J. Lohr Vineyards and Wines.
Dario Cantú
Znanstvenici već neko vrijeme pokušavaju sekvencirati genom cabernet sauvignona kao najpopularnije sorte na svijetu, ali nisu imali pravu tehnologiju. Na UC Davisu kombinirali su novu metode sekvenciranja s novim algoritmom, koji u kratkom vremenu može izvlačiti detaljne informacije o kompleksnim genomima iz različitih organizama, pa znanstvenici mogu spajati velike segmente DNA biljaka. “U genetici grožđa, ta nova tehnologija omogućava da se točno odredi genetska podloga za različita svojstva sorti, objasnio je Cantú. “To je kao da konačno možete otvoriti bocu vina koju godinama želite popiti”. Znanstvenici će moći identificirati genske markere i otkriti koje je točno informacije cabernet sauvignon naslijedio od svojih roditelja, i to kasnije koristiti za uzgoj unaprijeđene sorte. Mapiranje genoma obične vinove loze vitis vinifere dovršeno je još prije desetak godina, ali radili su s posebno prilagođenom lozom da bi procedura bila jednostavnija, tako da su ostali bez velikog broja podataka iz sorti koje se koriste u proizvodnji vina. S novom tehnologijom moći će mapirati i uspoređivati upravo genome korištenih sorti. “Ukratko, konačno ćemo znati zašto je svaka sorta baš kakva jest”, kažu znanstvenici iz Kalifornije, “a možda doznamo i odgovore na neka pitanja koja velike vinske sorte prate kroz cijelu njihovu povijest”. Sorte grožđa razvijaju se i križaju cijepljenjem a ne preko sjemena, pa su sve loze cabernet sauvignona genetski iste, osim u slučajevima nekih spontanih mutacija u klonovima. S novom tehnologijom moći će se razvijati genski markeri, i u iduće klonove prenositi samo poželjne karakteristike sorte.
