U Hrvatskoj se vina uglavnom piju svježa. Ne postoji hijerarhija berbi, niti su vinarije razvile poslovne modele unutar kojih im se isplati odležavati vino dugo godina , pa ga slati na tržište u vrijeme njegove optimalne zrelosti. Jedna je od rijetkih iznimaka uzorni pelješki vinogradar Frano Miloš sa svojim Stagnumima. Miloš je tek prije tri godine pustio fenomenalnu berbu 2003, a danas se na vinskim kartama i u vinotekama nalazi također izvrsna 2007. godina.
Milošu se odlučio pridružiti Marino Markežić, jedan do uglednih istarskih vinara čiji se brand Kabola, osim u Hrvatskoj, prodaje u još petnaestak zemalja, i koji je prošlog tjedna zapaženo nastupio na međunarodnoj izložbi vina u Varšavi. Uskoro će se, naime, na hrvatskoj vinskoj sceni pojaviti Kabolin teran iz 2007. godine. Tako će Markežić svim obožavateljima terana efektno čestitati 2017.godinu.
Kabolini vinogradi u Momjanu
Prvi smo imali priliku kušati Markežićev desetogodišnji teran. Riječ je, zapravo, o fascinanto mladom vinu koje je zadržalo onu prepoznatljivo sjajnu, purpurnu boju, koje je i danas ekscentrično svježe, koje je, što je osobito neobično, sačuvalo puno primarnih voćnih aroma i snažnu koncentraciju voća u okusima, dok su se tanini i kiseline zaokružili, pa je vino postalo neočekivano elegantno.
Najvažnije od svega, Kabolin desetogodišnji teran pokazao je koliko dugo i uspješno terani mogu dozrijevati; on ispred sebe ima još nekoliko godina hedonističkog života. Ovim je teranom Kabola institucionalizirao mogućnost dugog odležavanja kao bitnu značajku najvažnije istarske crne sorte grožđa.
Desetogodišnji Kabolin teran je fascinantno mlad i dokazuje potencijal odležavanja ove istarske sorte
Obitelj Markežić počela je proizvoditi vino još 1891. godine. Marino Markežić, svojedobno uspješni restorater, prije petnaestak je godina počeo afirmirati Kabolu, koja je do danas postala jedan do značajnijih istarskih vinskih brandova. Markežićevi vinogradi obuhvaćaju dvadesetak hektara u sjeverozapadnoj Istri, na nadmorskoj visini od 275 metara. Inzistira se na ekološkom uzgoju, a određena se bijela vina proizvode duljim maceracijama jer u Kaboli smatraju kako malvazija može davati slojevita, ozbiljna i zaista velika vina, a ne samo mlada i svježa vina kakva su danas u trendu.
Markežić je prvi počeo proizvoditi malvaziju u amfori, a zanimljivo je da je Kabola Amfora baš iz te 2007. godine, lani bila servirana u legendarnom francuskom Relaisu Bernard Louiseau. Patrick Bertrand, chef s tri Michelinove zvjezdice , na svom je meniju posvećenom klasičnim europskim vinima, poslužio Amforu uz foie gras od patke, s jusom od paprike. Na tom istom jelovniku, samo dva jela niže, našao se i veliki Angelo Gaja, sa svojim Sito Morescom.
Iste godine jedan od najboljih svjetskih sommeliera Olivier Poussier zajedno s osnivačem Vins du Monde Claudeom Giloisom predstavili su Kabolu na svojoj godišnjoj prezentaciji Grand Crus du Monde, jednom od najposjećenijih vinskih evenata u Parizu. Kabolin je terroir očigledno te 2007. godine dao izvrsno grožđe. Stoga je izlazak Kabolina terana iz 2007., za koji su otvorili predbilježbe, sjajan događaj za hrvatsku vinsku scenu.
