Pogled kroz prozor dovoljno govori. Usred sezone berbe kiša pljušti iz dana u dan, što nikako nije dobro za berbu. Pogled kroz prozor i na termometar dovoljno je govorio i tijekom ljeta, obilježenog ekstremnim sušama i vrućinama. Kombinacija radikalnih vremenskih uvjeta u lipnju, srpnju i kolovozu, s gotovo podjednako ekstremnom kišom u rujnu, definirala je ovogodišnju berbu u skoro svim hrvatskim regijama osim Baranje, iz koje izvješćuju da je sezona branja grožđa protekla u optimalnim okolnostima. Stoga je jedan od glavnih preduvjeta za donekle uspješne rezultate berbi bio pažljiv izbor datuma berbe. Primjerice, Stina vino na pojedinim je položajima pošip počelo brati usred ljeta. Momci iz Badela obrali su, pak, tri četvrtine grožđa s Korlata prije nedavnog potopa u srednjoj Dalmaciji, pa su prilično zadovoljni kvalitetom grožđa. Anketirali smo neke od vodećih hrvatskih vinara o glavnim poteškoćama i značajkama berbe 2017.
IVICA MATOŠEVIĆ, ISTRA Četrdesetak posto manji urod na Grimaldi
“Mi smo do 13.rujna pobrali 80 posto grožđa bijelih sorti i počeli smo s branjemprvih crnih sorti. Suša nam je dosta uzela. Mislim da je u velikoj mjeri utjecala na urod u Istri. Negdje je to više, kao kod nas na Grimaldi gdje smo kod bijelih sorti izgubili oko 40 posto prinosa u odnosu na 2016. a negdje manje, ali još uvijek dosta. Moja je procjena da će urod u Istri biti 15 do 20 slabiji nego lani.
Grožđe svejedno izgleda bolje no što smo očekivali, premda ne vjerujem da ćemo kod bijelih vina postići prošlogodišnju kvalitetu. Crna bi, međutim, mogla biti jako dobra jer se grožđe u vinogradima stvarno odlično drži i pokazuje dobru kondiciju.
S druge strane, logično je da smo svi zabrinuti zbog dugih kiša koje su zaustavile berbu. U najavi je još nekoliko kišnih dana, nakon čega je potrebno pričekati da se teran ocijedi. Bolesti zasad nema, no preostale bijele sorte moraju se brzo pobrati. Konačni rezultat ovisit će o vremenu u idućih nekoliko tjedana. Još je rano prognozirati stilistiku, no izvjesno je da bi zbog suše vina mogla podsjećati na 2012. što znači da bi trebala biti manje elegantna i jače strukturirana, naravno, s velikim varijacijama.”
MILAN BUDINSKI, LAGUNA, ISTRA Ova je berba kombinacija 2011. i 2012.”
“Kod nas je zdravstveno Stanje vinograda prije oborina bilo izvrsno. Zanimljivo je da je u srpnju na području Poreča palo samo 30 posto kiše u odnosu na srednjak mjesčenih oborina unatrag trideset godina, što je dobro utjecalo na zdravlje grožđa. Zbog takvog zdravstvenog stanja, kišu nismo dočekali sa strepnjom. S druge strane, u lipnju je palo više kiše od prosjeka za taj mjesec, što znači da je poStojala rezerva vlage u tlu koja je, uz dosta vrući kolovoz, pogurala dozriJevanje ranih sorti oko sedam dana prije nego što je uobičajeno. Tako smo sauvignon blanc, bijeli pinot, sivi pinot, nešto mladih vinograda malvazije I chardonnaya, bazna vina za pjenušce od terana, malvazije bijelog pinota te vinograde za naš suhi Rose, uspjeli pobrati do 7. rujna, dakle prije početka kiše. Pobrali smo i nešto više od trećine malvazije tri ili četiri dana ranije nego prijašnjih godina.
Poslije toga, trebalo je ionako malo usporiti dozrijevanje ostatka malvazije i crnih sorti poput merlota i syraha, pa je ova kiša zapravo došla u najmanje loše vrijeme. Čini se da sve sorte koje u Istri dozrijevaju nakon prve dekade rujna (malvazija, merlot, cabernet, teran) nisu još bile u toj fazi da bi ih vrućine u kolovozu pogurale u ranije dozrijevanje. Tako da mislim kako ne bismo trebali imati neke veće kvalitativne probleme, osim što će biti teško brati po ljepljivoj crvenici, ali na to smo se već navikli. Iz mirisa prvih fermentacija čini mi se da bi mogli imati izrazito tropske, tiolno aromatične malvazije, što je rezultat umjerenog vodnog stresa u vrijeme početka dozrijevanja i razvoja aromatskih prekursora. Za crne sorte trebat će pričekati do kraja berbe. Po dosadašnjim analizama možemo očekivati intenzivno obojena vina, ali ne pretjerano visokih alkohola. Imam dojam da bi rezultati ovogodišnje berbe mogli sličiti na kombinaciju 2011. i 2012. što uopće nije loše.
FRANO MILOŠ, PELJEŠAC Naše je vino izrazito koncentrirano i podsjeća na 2003.
Do prije neki dan, ov o je bila godina s vrlo malo kiše. Ljeto je bilo suho i vruće, s ekstremnom sušom. Sve to jesu obilježja južnjačke klime, kojoj Pelješac pripada, ali je sunčeva energija bila izraženija u usporedbi s drugim godinama. Dodatni je problem predstavljala činjenica da kiše nije bilo dovoljno čak ni u zimskom, ni u proljetnom periodu. Starije loze na debljim tlima, koja ne daju vrhunska vina, dobro su podnijele temperaturne šokove i manjak vode. S obzirom na to da je zadnjih dana palo dovoljno kiše, treba vidjeti kako će se stvari razvijati do kraja berbe. Kvaliteta bi naposljetku mogla biti solidna. Kad je riječ o najboljim pelješačkim položajima, situacija je prilično šarolika. Dobar dio najsunčanijih položaja nije baš uspješno podnio sušu, što je ovisilo i o starosti vinograda i o kvaliteti tla u odnosu na kapacitet čuvanja vlage, kao i o načinu uzgoja. Svi ovi parametri utjecat će na kvalitetu vina, a sigurno je da će prinosi biti dosta smanjeni. Kad je riječ o našim vinogradima, stanje u njima pomalo se razlikuje od općeg stanja na Pelješcu. Naime, tla na kojima se nalaze naši vinogradi imaju zadovoljavajući kapacitet čuvanja vlage u dubini. Uvijek sam čvrsto vjerovao da plavac mali baš na takvim tlima može pobijediti ekstremne situacije poput ovogodišnje. Bitan je, naravno, i datum berbe. Mi smo počeli brati neubičajeno rano, 22. kolovoza, tako da smo sada pri kraju s fermentacijom. Ovogodišnja bi berba mogla dati Stagnum sličan onom iz 2003. A možda čak i bolji, jer smo sve pobrali prije kiše, pa je vino neuobičajeno snažno koncentrirano.
SUZANA ZOVKO, BELJE, BARANJA Ovu su berbu obilježili optimalni agro-klimatski uvjeti
Dosad smo ubrali trećinu planiranog grožđa i možemo reći da su vinogradi na Banovom brdu u berbi 2017. rodili graševinom za velika vina. Optimalni agro-klimatski uvjeti i briga čovjeka, ove su godine iz naših vinograda izvukli zaista maksimum. Berbu smo počeli 30. kolovoza, s pratećim sortama chardonnayom i sivim i bijelim pinotom, te dijelom crnog sortimenta namijenjenog proizvodnji rosea.
Glavna enologinja Belja Suzana Zovko
Ranijom berbom dijela graševine osigurali smo svježinu, voćnost i citrusne kiseline, koje će imati veliku ulogu u vinima iz ovogodišnje berbe. Drugi dio graševine još dozrijeva na trsu, te će osigurati punoću, strukturu i zrelije note. U idealnim uvjetima, uz graševinu u vinogradima dozrijevaju crne sorte, koje će u narednom razdoblju dostići optimalnu zrelost.
MARIJAN KNEŽEVIĆ, FERAVINO, SLAVONIJA Mislim da smo dobro izvukli vrlo zahtjevnu berbu
Kod nas je 2017. bila iznimno vruća I sušna godina. S berbom smo počeli neuobičajeno rano, čak tri tjedna ranije nego proteklih godina, jer se u grožđu naglo nakupljao slador. Zrioba nije odgovarajuće pratila tako brzi rast šećera, pa smo se plašili gubitka kiseline i aromatičnosti. Ranijom smo berbom kod bijelih sorti uspjeli očuvati kiseline i arome, tako da očekujemo vina na tragu 2009. 2011. i 2012. Riječ je o vinima odlične kvalitete.
Crne sorte ove se godine beru u više navrata, neke čak i mjesec dana ranije a neke vrlo kasno, u punoj fenolnoj zrelosti. Parcele se beru i vinifciraju zasebno, kako bi svaki položaj u ovoj zahtjevnoj berbi pokazao svoj potencijal. Godina 2017. bila je teška, ali pravodobna berba i primjena najboljih tehnologija u podrumarstvu osigurat će visokokvalitetna vina.
TOMISLAV TOMAC, PLEŠIVICA Jasno je da je berba lošija od dvije prethodne
Suša je, naravno, ostavila trag i na Plešivici. Mi smo počeli s berbom 22. kolovoza, te smo izbjegli pljuskove, što znači da je naše grožđe zdravo. Oni koji su odlučili brati kasnije vjerojatno su dosta riskirali, te sada ovise o metorološkim prilikama. Glavni problem ove sušne berbe, kad je riječ o bijelim sortama, može biti aromatika.
Suša je, naravno, mogla stvoriti probleme i kod baznih vina za pjenušce. Općenito govoreći, jasno je da je 2017. slabija od dvije izvrsne berbe za redom, 2015. i 2016. Međutim, iznimno smo zadovoljni crnim pinotom. Mislim da bi ova godina mogla biti najbolja dosad za crni pinot na Plešivici.
