Do prošlog tjedna smatralo se da su Talijani vino počeli proizvoditi između 1100. i 1300. godine prije nove ere. Prema novoj studiji, provedenoj na temelju arheoloških istraživanja na lokalitetima iz bakrenog doba u sicilijanskim spiljama, proizvodnja vina na području Italije barem je tri tisuće godina starija nego što se misli, piše Decanter. Znanstvenici su na Siciliji pronašli kemijske tragove vina iz četvrtog tisućljeća prije nove ere. Riječ je “najstarijem prahistorijskom ostatku vina ikad pronađenom na Apeninskom poluotoku.” Istraživanje predvodi tim Sveučilišta Južne Floride.
Dosadašnja otkrića, objasnio je glavni arheolog Davide Tanasi, bila su ograničena na loze i govore samo da se na određenim područjima uzgajalo grožđe. Ovaj rad dokazuje proizvodnju vina. Tanasijevi suradnici analizirali su velike cisterne uklesane u vapnenačkim špiljama na lokaciji Monte Kronio blizu sicilijanske jugozapadne ribarske luke Sciacca. Rad je objavljen u Microchemical Journal koji će izići u studenom ove godine.
Cisterne su bile netaknute i u njima su pronađeni ostaci tartarne kiseline i natrijevih soli koje se prirodno javljaju u vinifikaciji grožđa. Nakon što su ustanovili da je u cisternama zaista nekad bilo vino, znanstvenici u idućoj fazi žele ustanoviti je li bila riječ o crnom ili bijelom vinu. Istraživanjima je dosad utvrđeno kako su se velike količine vina transportirale širom mediterana u golemim glinenim posudama, zna se da su se u vina rutinski stavljali začini i začinsko bilje, vjerojatno kako bi se maskirali neugodni okusi i arome nastali zbog slabe tehnologije proizvodnje. Ove je godine jedan tim znanstvenika pokušao rekonstruirati okus vina koje se pilo na Posljednjoj večeri i tvrde da je riječ o vinu vrlo sličnom današnjem amaroneu.
