Vinarija Galić izgradila je najmoderniji vinski podrum u Hrvatskoj, s opremom dostojnom velikih svjetskih vinskih kuća. Vina Galić uglavnom su vrlo suvremena u pristupu vinifikaciji: riječ je o tipičnom primjeru clean and fresh stila, koji se tehnički besprijekorno provodi. Stoga je zanimljivo analizirati kako se tehnički ultramoderni pristup vinarije Galić slaže s najstarijim hrvatskim terroirom, onim kutjevačkim.
Ta se analiza može voditi na dvije razine. Recimo da je prva razina stilskoproizvodna. Galićeva vina, koja proizvodi sjajni enolog Slaven Jeličić, daju novi izražaj kutjevačkom terroiru.
Moderni podrum zapravo omogućuje naglašeniju autentičnost i originalnost vina: u vinariji sada uzgajaju vlastite kvasce, maceracije u ovalnim bačvama daju fenomenalne rezultate kao u slučaju rizlinga Macerator, dosad najboljeg Galićeva vina, a različiti pristupi različitim graševinama, što sve omogućuje nova vinarija u kojoj neke graševine fermentiraju u drvu, postupno će promijeniti i karakter glavnog Galićeva vina.
Drugi je pristup valorizacija starih berbi. Tijekom prošlog posjeta vinariji Galić u studenom ove godine, probali smo nekoliko starijih sauvignona. Sauvignon blanc, načelno, nije grožđe koje dobro podnosi godine, barem ne u suhim vinima. Postoje, naravno, iznimke poput velikih loirskih sauvignona (Baron L, Pur Sang, Silex) ili klasičnih bordoških sauvignona. No, većini sauvignona vrijeme nije prijatelj.
Usprkos tom općem pravilu, čitav niz Galićevih sauvignona držao se jako vitalno i poslije desetak godina. Berbu 2009. pili bismo vrlo rado danas, premda je poprimila ponešto elemenata sherryja, dok su par godina mlađe berbe bile u perfektnom komercijalnom stanju.
Ovo je kušanje, dakle, pokazalo da je Jeličićev izrazito suvremeni pristup vinifikaciji izdržao test vremena, što puno govori i o samom terroiru koji je sposoban proizvesti ne samo vrhunske graševine nego druga jako dobra bijela i crna vina. Uostalom, Krauthakerovi eksperimenti sa sortama netipičnima za Hrvatsku govore o svestranosti kutjevačkog terroira.
S obzirom na fantastičan podrum, visoke ambicije te izvrsne vinograde, i to s dva područja, kutjevačkog i stupničkog, možemo očekivati kako će se kvalitativna ljestvica Galićev vina u novom desetljeću stalno podizati. Sa Slavenom Jeličićem razgovarali smo o najvažnijim položajima kutjevačkog vinogorja, te o razlikama između kutjevačkog i stupničkog terroira.
Koje kutjevačke položaje smatrate najboljima? Što bismo mogli nazvati kutjevačkim grand cruom?
Najbolji položaji u Kutjevu najviši su položaji na obroncima Krndije i Papuka. Riječ je, među ostalima, o Venju, Hrnjevcu, Mitrovcu, Podgorju, Vinkomiru, Vetovu i Radovancima. Svaki od ovih položaja ima potencijal grand crua. Pri čemu smatram važnim da se koriste optimalni uzgojni oblici, da se prinosi optimiziraju na jedan do jedan i pol kilogram po trsu za bijelo grožđe i pola kilograma za crno, da se ne upotrebljavaju glifosfati i da se održava bioraznolikost tla.
Koje su glavne razlike između stupničkog i kutjevačkog vinogorja?
Ključna je razlika u tome što vegetacija u Stupniku kreće nešto ranije nego u Kutjevu. Nadalje, tlo u Stupniku iznimno je bogato željezom, što odgovara sortama kao što su cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot. Tlo u Kutjevu često je kamenito i ilovasto, a u višim predjelima pjeskovito i siromašno humusom, dok je u Stupniku bogatije humusom i češće sadrži glinu. Uz dobar rad u vinogradu, Kutjevo daje izuzetnu graševinu, sauvignon blanc i crni pinot, dok Stupnik daje kompleksan chardonnay i iznimne bordoške kupaže.
Je li Kutjevo zaista idealan terroir za graševinu?
Apsolutno jest. Kutjevačke graševine postižu najbolji omjer svježine, kompleksnosti i aromatskog bogatstva.
Kako objašnjavate dug život kutjevačkih sauvignona?
Velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura stvaraju idealne parametre za sauvignon blanc, kad je riječ o kiselinama i o pH faktoru. To je osnova. Dalje sve ovisi o uvjetima u podrumu i vještini očuvanja tiola. Osobito je važno biti krajnje pažljiv tijekom buteljiranja sauvignona.
Može li kutjevački pinot noir postići visoku međunarodnu razinu?
Pinot noir je najvažnija crna sorta u Kutjevu. Uz poboljšani rad u vinogradu i pažljiv tretman u podrumu, važno je da uspijemo odležavati i pinot noir barem pet godina prije puštanja na tržište.
