Iločki podrumi jedna su od četiri najveće hrvatske vinarije uz Lagunu, Belje i Kutjevo. Iločki podrumi raspolažu s više od 300 hektara vinograda, a načelno otkupljuju grožđe s još toliko površina.
Kao veliki proizvođač, Iločki podrumi trebali su biti posebno teško pogođeni epidemijskom godinom. S druge strane, Iločki podrumi jedna su od najnagrađivanijih hrvatskih vinarija. Njihova zbirka međunarodnih priznanja, koja sadrži više od stotinu relevantnih medalja, početkom prošle godine upotpunjena je zlatom za Vrhunsku graševinu iz 2018. na International Wine Challengeu.
Stalna visoka kvaliteta, snaga brenda i odlična vrijednost za novac pomogli su Iločkim podrumima da iz najteže godine otkako postoji moderna tvrtka pod tim imenom, izađu bitno manje oštećeni nego što se pretpostavljalo. Dvadesetak posto slabiji promet za tako je velikog proizvođača zapravo jako dobar rezultat. Evo odgovora o poslovanju u kriznoj godini koje smo dobili iz Iločkih podruma.
Koliko su epidemijska godina i sve njene posljedice utjecale na vaše poslovne rezultate?
Zbog negativnog utjecaja pandemije Covida-19 vinska industrija našla se pod snažnim pritiskom, što vrijedi i za Iločke podrume. Zatvorili su nam se, kao i drugim kolegama, neki od najvažnijih kanala prodaje poput hotela, restorana i drugih ugostiteljskih objekata. Također, dinamika izvoza se usporila jer su, naravno, i naša izvozna tržišta osjećala posljedice pandemije. Iločki podrumi 2020. godine u kumulativu bilježe pad financijske realizacije za 22,15 posto i pad od 13,11 posto količinske realizacije u odnosu ba 2019.godinu.
Što su u 2020. godini bili vaši glavni kanali prodaje?
Najviše smo vina prodavali kroz supermarkete, a zatim kroz vlastiti prodajni sustav, dakle kroz mrežu naših vinoteka u cijeloj zemlji. Web shop je zabilježio očekivani uspon, dok su HoReCa, izvoz i naš profitni centar Turizam i ugostiteljstvo zabilježili značajan pad.
Kako je kriza utjecala na Vaše poslovne planove? Jeste li, primjerice, morali odgoditi već planirane investicije?
Iločki podrumi još su u prosincu 2019. pretrpjeli znatne materijalne štete i gubitke, zbog požara na ekonomiji Vukovo u kojem je izgorio veći dio mehanizacije koja je bila u funkciji održavanja naših vinograda. A onda se dogodila epidemijska kriza, koja još traje. Ovdje je važno naglasiti da Iločki podrumi još od 1997, dakle od godine povratka u Ilok poslije Domovinskog rata, funkcioniraju prema načelima kriznog upravljanja, u kojem je preslagivanje prioriteta zapravo ključna mjera za održivost poslovanja. Kvaliteta vina jedina je naša konstantna strateška odrednica, a sve drugo planiramo i provodimo sukladno trenutnim mogućnostima. Iako smo srednje veliko poduzeće, uspjeli smo zadržati visoku razinu fleksibilnosti i prilagođavanja, što je važan faktor održivosti poslovanja u kriznim stanjima. Snaga brenda i razvijeni odnosi s kupcima, dobavljačima i kooperantima također su važni čimbenici u kriznim godinama.
Jeste li morali smanjiti broj zaposlenih?
Lanjska je godina, razumljivo, bila godina racionalizacije poslovanja, a mjere kriznog upravljanja najprije su se odrazile na tekuće i planirane investicije. Primarni naš cilj u prošloj godini bio je očuvanje radnih mjesta. Taj smo cilj zasad ostvarili. Otpuštanja radnika nije bilo. Neki od ugovora na određeno vrijeme nisu se produžili, a mi se trudimo sačuvati svako stalno radno mjesto i redovito isplaćivati plaće.
Je li fokusiranje na izvoz trajno i izvedivo rješenje?
Fokusiranje na izvoz smatramo potrebnim od samog nastanka tvrtke. Pitanje je, međutim, kako pronaći izvozni model za hrvatski vinski sektor. Pitanje je treba li ići samostalno, sa svojim brendom, ili se udružiti s drugima kako bismo svi zajedno amortizirali stres na domaćem tržištu i konkurentnije se pozicionirali na globalnom tržištu. Općenito govoreći, profitabilnost u sektoru vinarstva u Hrvatskoj je niska. Imamo primjere pojedinih vinara koji su uspjeli akumulirati rezerve za krizne situacije, ali takvi su slučajevi rijetki.
Kako dugoročno učiniti hrvatsku vinsku proizvodnju održivom i profitabilnom?
Hrvatska je kao vinska zemlja još na početku dugog afirmativnog procesa na svjetskoj sceni. Poslije početnog entuzijazma, izostali su neophodna institucionalna podrška resornih ministarstava i konkretan angažman koji bi osigurao da hrvatska vina postanu široko prepoznatljiva. Mislimo da je važno se vinari udruže kako bi se stvorio proizvod dovoljno konkurentan za pozicioniranje na globalnom vinskom tržištu.
Preduvjet za takav projekt je strategija koju kreiraju i provode kompetentni ljudi sa znanjem i rezultatima na međunarodnom tržištu, kao i nacionalna strategija suradnje svih hrvatskih regionalnih vinskih udruženja. To prije svega znači proizvodnju vina adekvatnog i standardiziranog stila koje se može deklarirati i globalno promovirati pod nazivom karakterističnim za pojedinu regiju. Treba stvoriti jači i vizualno upečatljiv nacionalni identitet hrvatskih vina i formirati konkurentne cijene i pozicije za sve kategorije vina: od entry levela, preko economyja i mainstreama, do upper premiuma. Jedino na taj način, s jasnom strategijom, agresivnim i argumentirnaim pristupom, možemo dugoročno očuvati vinarstvo u Hrvatskoj i stvoriti dodatnu vrijednost za postizanje viših strateških ciljeva.
Može li hrvatska vinska industrija preživjeti još jednu kriznu godinu poput lanjske ?
Kriza još traje. Teško je predvidjeti do kad će trajati i koliko će vremena trebati za oporavak. Ova situacija neće prestati popuštanjem restrikcija, jer možemo očekivati daljnji pad prihoda zbog niza razloga, uključujući predvidljivu ekonomsku krizu koja će rezultirati smanjenjem potrošnje vina.
Baš zbog toga moramo stvarati uvjete za efikasniju prodaju hrvatskih vina na što više stranih tržišta, kako bismo amortizirali stres na ostacima hrvatskog tržišta vina koje se nastavlja urušavati i zbog uvoza prejeftinih i loših vina.
