Danas više nitko ne voli jako barikirana bijela vina. Vina s viškom aroma i okusa novih hrastovih bačvica prolaze još jedino u Kaliforniji gdje je to značajka stila, i u Burgundiji gdje je prirodni materijal toliko superioran da može podnijeti barrique i tonneaux u prvoj godini.
Stoga nas je iznenadilo kad smo prvi put probali Koronu Franković iz 2015. koja je baš jako, putrasto-vanilizirano-zadimljeno odavala tragove novog barriquea. Mislili smo da se takva vina više ne rade, osobito ne u Istri. No, premda prenabildana, Korona iz 2015. bila je zapravo sjajna, da bi Korona iz 2016. koja je djelomično odležavala u već rabljenim bačvama, još pojačala dojam posebnosti tog vina. Prilično je fascinantno da su obje Korone, premda drukčije stilizirane, osvojile Decanterove zlatne medalje. Kako je moguće da grožđe iz zapadne Istre toliko dobro podnese novi francuski hrast, pa da kontinuirano osvaja zlatne medalje na najvažnijem svjetskom vinskom natjecanju? Odgovor je, naravno, u terroiru, u užem i u širem smislu te riječi.
Uže govoreći, vinogradi obitelji Franković nalaze se na Santa Luciji, najvažnijem položaju u zapadnoj Istri. Šire govoreći, terroir je uvijek definiran i praksama lokalne zajednice, kao i konkretnog proizvođača pojedinog vina.
Uspjeh Vina Franković primjer je kombinacije superiornog položaja i ambicioznih vinogradarskih i vinarskih praksi. S Josipom Frankovićem razgovarali smo o posebnostima njegovih vina, a osobito šampionske Korone. Frankovići, dakle, na famoznoj Santa Luciji imaju 12 hektara pod vinovom lozom. Svaki je hektar zasađen s 5000 loza, a prinosi iznose 8 do 9 tona po hektaru. Gospodin Franković smatra kako Santa Luciju odlikuju tlo koje dobro zadržava vlagu, jugozapadne ekspozicije koje omogućuju puno sunca, te konstantno strujanje zraka koje suši vinograde i utječe na stvaranje posebne mikroklime.
“Duboka, plodna i mineralna tla bijele zemlje produžavaju pitkost vina svojim naglašeno mineralnim tonovima. Nadalje, važno je da Santa Lucia traži minimalne zaštitne postupke i da daje vrlo dobre rezultate i u problematičnim godinama,” smatra gospodin Franković.
Josip Franković kaže da njegovo najvažnije vino, malvaziju Koronu, ne treba bitno mijenjati jer je tržište odlično prihvatilo sadašnju stilistiku. “Ustanovili smo da najbolje funkcionira kombinacija novih i rabljenih barriquea u omjeru, recimo, od 60 posto novih i 40 posto starih bačvi, što Koroni daje optimalni balans primarnih i sekundarnih aroma i okusa. No, nastojat ćemo pojačati voćne arome, kako bismo naglasili sortni karakter malvazije.”
Vina Franković na nacionalno se tržište nisu probila šampionskom Koronom, nego mirisnim i hrskavim sauvignonima, koji su se u zagrebačkoj Esplanadi počeli točiti još prije četiri ili pet godina.
Frankovićevi sauvignoni također rastu na Santa Luciji, a Josip Franković tu sortu, logično, smatra osobito važnom za obiteljsko gospodarstvo. Sauvignoni se mogu rano pustiti na tržište jer dobro idu uz tipične proljetne istarske delikatese poput divljih šparoga. Vina Franković definitivno spadaju među najuspješnije istarske vinske kuće novije generacije. A njihove Korone, nagrađene najvišim svjetskim priznanjima, sigurno se ubrajaju u najbolja hrvatska bijela vina ovog desetljeća.
Jak miris po vaniliji. Na okusu se pretjerano osjeća drvo. No, poslije desetak minuta, kremoznost vina nadjačava drvo. Jedna od boljih malvazija odležanih u novom hrastu.
Drvo i vanilija postaju diskretni, podloga raskošnim voćnim i sekundarnim aromama u ovom elegantnom, ozbiljnom bijelom vinu koje spada među najbolje malvazije na tržištu. Berba 2016. ukazuje na ispravan smjer za Koronu.
Godišnji Vinski izvještaj 2019/2020. možete besplatno downloadati OVDJE
